Franko Kelam (MOST-DOMINO-HSP-BUZ), kandidat za gradonačelnika Splita, dolazi iz svijeta fotografije i digitalnog marketinga, no s politikom — kako sam kaže — nije tek slučajni prolaznik. Iako bez formalnog političkog iskustva, Kelam u utrku ulazi motiviran osobnim i obiteljskim razlozima, svjestan izazova koji tište građane Splita, od stambene krize do prenapregnute infrastrukture. Njegova kampanja nosi poruku "Pogled naprid", a upravo taj pogled usmjerava prema mladima, obiteljima, transparentnosti i održivom razvoju grada.
U intervjuu za Dalmaciju Danas otkriva kako planira spojiti entuzijazam novog lica i konkretne mjere za rješavanje duboko ukorijenjenih problema — od POS stanova do digitalnog uključivanja građana.
Što Vas je kao profesionalnog fotografa i apsolventa digitalnog marketinga potaknulo da prihvatite kandidaturu za gradonačelnika Splita, unatoč neiskustvu u politici?
- Već duže vremena razmišljam o tome da postanem društveno odgovorniji, odnosno dam doprinos svome gradu. Pratim politiku, interesira me, jednako tako kao što me i zanimaju društvene teme i teme koje se tiču, mogu reći, malog čovika. Većina nas se susreće s istim problemima, mladi s podizanjem obitelji, potrage za "krovom nad glavom", oni malo stariji s upisom djece u vrtić, a naši roditelji nose i svoje, ali i probleme svoje djece na leđima. Shvatio sam da je pravo vrijeme da se uključim i stavim se na raspolaganje onima koji žele promjene u našem Splitu, jer je krajnje vrijeme za njih.
U medijima ste istaknuli da je postanak oca promijenio Vaš pogled na budućnost Splita. Kako Vam je uloga supruga i oca sina Josipa oblikovala političke stavove i ciljeve?
- Dok nisam postao otac gledao sam svijet drugim očima, nekako smo supruga i ja bili na prvom mjestu. Danas je to naš sin, njegov život, njegove potrebe i budućnost. Upravo zbog te budućnosti mog djeteta, ali i druge djece Splita, još sam bio snažnije motiviran za uključivanje u ovu političku utakmicu. Političke stavove imam izgrađene već godinama, a rođenje našega sina, samo je još više kristaliziralo i učvrstilo moje ciljeve.
Slogan kampanje "Pogled naprid" naglašava usmjerenost na budućnost. Koje su tri najvažnije reforme koje biste željeli provesti unutar prvih 100 dana mandata?
- To su definitivno demografske mjere orijentirane prema mladim obiteljima. Kao glavni problem iseljavanja mladih vidimo nemogućnost kupnje prve nekretnine u Splitu gdje kvadrat stana košta više od 5 tisuća eura, a to si niti jedna mlada osoba jednostavno ne može priuštiti. Upravo zbog toga, prve dane mandata posvetio bih detaljna razradi i pripremi velikog projekta izgradnje POS stanova i stanova za dugoročni najam na Korešnici kako bi se stvorili uvjeti za izgradnju više od tisuću stanova i cijeli novi kvart s vrtićem, školom, dućanima, ljekarnom... Ono što možemo brzo napraviti je definitivno revizija trenutačnih i budućih projekata i planova te revidiranje troškova i prenamjena sredstava kako bismo našim mladim, ali i starijim sugrađanima olakšali život.
Jedna od ključnih točaka Vašeg programa je priuštivo stanovanje, primjerice model POS stanova kroz projekt Korešnice. Možete li objasniti financijski model i mehanizme otkupa nakon deset godina najma?
- Projekt priuštivog stanovanja u Korešnici temeljimo na modelu najma s mogućnošću otkupa, koji omogućuje mladim obiteljima i radno aktivnim građanima pristup vlastitom domu bez početnog kreditnog zaduženja. Financijski model predviđa izgradnju stanova uz sudjelovanje Grada i državnih subvencija, gdje korisnik plaća subvencioniranu najamninu deset godina. Nakon tog razdoblja otkupna cijena se određuje na temelju unaprijed definiranog obračuna, uz uračunatu amortizaciju najamnine već plaćene kroz tih deset godina. Cilj je osigurati dugoročnu stabilnost, predvidivost i priuštivost, bez tržišnih špekulacija.
MOST-ova demografska politika uključuje besplatne vrtiće i povećane naknade za novorođenčad. Kako planirate raspodijeliti proračunska sredstva kako bi ti programi bili dugoročno održivi?
- Dugoročna održivost demografskih mjera temelji se na odgovornom upravljanju gradskim financijama i jasnim prioritetima. U proračunu ćemo revidirati postojeće rashode, posebice one koji ne doprinose direktno kvaliteti života građana te ih preusmjeriti prema programima koji podupiru obitelj i ostanak mladih u gradu. Pored toga, planiramo aktivnije povlačiti sredstva iz EU fondova za predškolski odgoj i infrastrukturu, kao i partnerstva s privatnim sektorom za izgradnju novih vrtića. Ove mjere nisu trošak, već ulaganje u budućnost Splita.
MOST se zalaže za transparentnost i borbu protiv klijentelizma. Koje konkretne mjere namjeravate uvesti kako biste spriječili političko zapošljavanje i osigurali otvoren pristup podacima o gradskim financijama?
- Transparentnost je temelj uređenog i efikasnog poslovanja te ujedno u potpunosti smanjuje mogućnosti za pogreške ili neke ilegalne propuste. Javni natječaji bit će potpuno transparentni i javno objavljeni, a ne na oglasnim pločama ili samo na stranicama Narodnih novina. Također, razvit ćemo sustav u kojemu će svi kapitalni projekti grada Splita biti dostupni građanima u samo nekoliko klikova prema stavkama od početka provedbe ili izgradnje, proračuna, očekivanih rezultata, bit će nabrojane tvrtke koje provode projekte, kao i objašnjeno odakle dolazi novac za provođenje istih. Uvijek moramo pratiti trag novca i naši građani moraju znati gdje se proračunski, većinski njihov, novac troši.
Najavili ste da ste okupili projektni tim stručnjaka iz informatike, umjetnosti i graditeljstva. Kako ćete osigurati njihovu neovisnost i integritet u provedbi projekata, a da ne postanu dio "stare" političke elite?
- To su ljudi koji su dio MOST-a i prije nego sam se ja priključio timu, oni su svojim radom, znanjem, ali prvenstveno integritetom dokazali da su pošteni i savjesni te da će svoj posao tako odrađivati. Mislim da je odlika lider da se okruži pametnijim ljudima od sebe, koji znaju i vjeruju u dobro i da tim prvenstveno tako može rasti. Kada ego ostavimo sa strane, zbijemo glave i srca, i najveći problemi mogu se rješavati.
Split u turizmu generira veliki prihod, ali i pritisak na lokalne resurse. Koji su Vaši planovi za uravnoteženje turističkog rasta i kvalitete života stanovnika, osobito u smislu očuvanja javnih površina i prometa?
- Split ne smije postati žrtva vlastitog turističkog uspjeha. Naš plan uključuje jasno prostorno planiranje koje će štititi javne površine od prenamjene i pretjerane komercijalizacije. Uvest ćemo stimulaciju dugoročnog najma naših iznajmljivača kako bi se očuvala dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. U prometnom smislu, prioritet su kružne shuttle linije prema staroj gradskoj jezgri i jačanje javnog prijevoza. Turizam mora biti održiv, a ne destruktivan za svakodnevni život građana, što posljednjih godina postaje.
Suočavamo se i s problemima gospodarenja otpadom, ponajprije na Karepovcu. Koje inovativne tehnologije ili modele upravljanja otpadom smatrate najprikladnijima za Split?
- Pitanje otpada u Splitu dio je svih nas već godinama i poprilično je kompleksno za brzinska rješenja. Mi se zalažemo se za implementaciju sustava kružnog gospodarenja otpadom, uključujući sortirnice, centre za ponovnu uporabu i sustave za biološku obradu otpada. Ključno je uvesti digitalno praćenje odvoza i naplate po količini otpada, čime se može potaknuti građane na selektivno odlaganje. Grad mora ići prema modelu "zero waste" gradova, uz edukaciju, transparentnost i partnerstvo s inovativnim tehnološkim rješenjima.
Kako planirate uključiti građane, a posebice mlade, u proces donošenja odluka (primjerice putem digitalnih alata ili savjetodavnih vijeća) kako bi Vaše odluke odražavale stvarne potrebe zajednice?
- U našem je programu je, uz transparentnost, istaknuta i stavka uključivanja građana kroz savjetodavne ankete o budućim planovima i projektima. Cilj uključivanja građana je da grad, gradske vlasti, vijećnici i donositelji odluka čuju glas građana, osjete njihove probleme i sukladno tome razmisle o provođenju pojedinih projekata. Slikovito rečeno, građani će moći napisati svoj stav žele li novi Žnjan ili primjerice dva vrtića i dom za umirovljenike. Split treba razvijati na više razina, ali mi ne smijemo zanemariti potrebe naših građana, bilo da se radi o zamjeni klupe u parku, pražnjenju kontejnera, javnom prijevozu ili pak nedostatku umirovljeničkih domova.
