Rijetko je koje područje u Dalmaciji opustošeno kao vrličko područje. Posljednji popis stanovništva samo je potvrdio ono o čemu se strahovalo. Grad Vrlika "izgubio" je 21 posto stanovništva u odnosu na 2011 godinu, dakle više od petinu! Sad Vrličana ima 1.706 dok je popisom iz 2011. bilo 2.177 stanovnika (2001. godine bilo je 2.705 stanovnika). Tako danas vrlička naselja broje sljedeći broj stanovnika: Garjak 52, Ježević 160, Koljane 22, Kosore 133, Maovice 248, Otišić 39, Podosoje 206, Vinalić 135, Vrlika 711.
No, ova reportaža ukazuje koliko je vrlički kraj lijep i koliko se apsolutno svi u ovoj državi moraju potruditi lokalnom stanovništvu pružiti uvjete dostojnog i perspektivnog življenja. Trenutnim tempom, ovo će područje postati - pusta zemlja!
Grad Vrlika smješten je na najsjevernijem dijelu Splitsko-dalmatinske županije, 60 km od Splita na magistralnoj cesti Split - Zagreb.
Prostor Grada Vrlike obuhvaća površinu od 243,83 km2. Dan Grada slavi se prvu nedjelju u listopadu kada spada i blagdan Gospe od Ružarija čija je crkva u Vrlici.
Geografski položaj i klima
Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu Vrličkog polja uz državnu cestu D1 Zagreb-Split. Nalazi se u zagrljaju planina Dinare i Svilaje te rijeke Cetine. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine – Česma.
Ima ugodnu mikroklimu zbog samog položaja. Ima submediteransku klimu koja se miješa s kontinentalnom planinskom klimom što čini Vrliku ugodnim mjestom za boravak pogotovo ljudi koji imaju poteškoće s respiratornim bolestima.
Po ovom gradu se zove i okolni kraj, Vrlička krajina, koja je dijelom Cetinske krajine.
Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30.000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo.
Tvrđava Prozor
Nema sumnje da je najvažnija znamenitost Vrlike tvrđava Prozor koja je dominantni motiv na svim prikazima ovog grada.
Tvrđava 'Prozor' sagrađena je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće na teritoriju cetinskog kneza Ivana Nelipića. Prvi put se spominje 1406. godine kada Vrlikom i okolicom upravlja bosanski plemić i splitski knez Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
Nepravilnog je pravokutnog tlocrta sa središnjim utvrđenim stambenim dijelom – donžonom – u koji se ulazilo preko zidane rampe i pokretnog drvenog mosta na istočnom pročelju. Na zapadnoj strani je stambeni dio, "providurov stan". S istočne strane utvrda je branjena manjom kulom kružnog tlocrta. Ulaz u tvrđavu je bio sa zapadne strane, zaklonjen posebnim zaobljenim zidom. Južnu, nepristupačnu stranu kompleksa štiti niski bedem izgrađen na litici.
Tvrđava je stradala 1715. godine tijekom Malog rata i poznatog turskog napada na Cetinsku krajinu. Obnova tvrđave započela je sada već davne 1988. godine i prekinuta Domovinskim ratom. Obnova se nastavlja 2006. godine s ciljem očuvanja i stavljanja u funkciju ovog jedinstvenog srednjovjekovnog dvorca.
Po svojoj sačuvanosti spada među najznačajnije srednjovjekovne utvrde u unutrašnjosti Dalmacije. S tvrđave se pruža dojmljiv prizor na Vrličko polje, Perućko jezero te na sam grad i okolicu.
Brojne znamenitosti
Ovaj grad nudi brojne prekrasne prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti. Tako u gradu i okolici možete vidjeti vrličke česme, crkvu Sv. Spasa, Belečki most, Pločasti most, crkvu Gospe od Ružarija, izvor rijeke Cetine, Perućko jezero, najvišu planinu u Hrvatskoj i najnoviji park prirode - Dinaru, veličanstvenu Svilaju...
