Folklorni ansambl Jedinstvo ove je godine dobio poziv da uveliča već tradicionalni Novogodišnji bal u Hrvatskom domu Split. Tom prilikom, uz Simfonijski orkestar i soliste te članove baletnog ansambla Harkivskog nacionalnog akademskog kazališta opere i baleta M.V. Lisenka / Skhid Opera iz Ukrajine, nastupili su s posebnom točkom koja nije izvedena u Hrvatskom domu preko 100 godina - salonskim kolom.
Novogodišnji bal organizira Hrvatski dom Split uz Turističku zajednicu grada Splita.
Početkom 19.stoljeća pod jakim utjecajem zapada, pored ostalog Hrvatsko je plemstvo dakako pratilo i europsku modu plesnih balova i omiljenih plesova. No u doba istovremenog nacionalnog buđenja Ilirskog pokreta, dr. Lorković poziva rodoljube da i u plesu pokažu da su Hrvati: “neka sviet znade, da je Hrvat svoj u svojem domu, svoj na svojoj zabavi”.
Godine 1838. ili 1839. dogovoriše se neki rodoljubni, za naš narodni život dakle i za našu umjetnost zabrinuti vojnički časnici brodske pukovnije, da će umjesto četvorke, koja se je iza francuske okupacije Ilirije sve više rasprostirala po Hrvatskoj i Slavoniji, sastaviti slični društveni ples, osnovan po uzoru naših narodnih plesova.
Hrvatsko salonsko kolo uvodi natporučnik brodske krajiške pukovnije Marko Bogunović, slavni hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinski je prvi komponirao glazbu za hrvatsko kolo, a u Zagrebu se pod nazivom slavonsko prvi put pleše 27. siječnja 1842. u gradskoj streljačkoj dvorani na Narodnoj večernjoj zabavi.
Do kraja 19. st. godine paralelno se izvodilo hrvatsko i slavonsko kolo da bi se zatim ustalio naziv hrvatsko salonsko kolo koje se sastojalo od šest plesnih figura. Pietro Ortoliani 1936. godine daje zadnji opis hrvatskog salonskog kola koje je u njegovom izvornom obliku izvedeno na proslavi Sv. Vlaha u Dubrovniku.
No vratimo se na poveznicu Čile - Jedinstvo - Hrvatska.
Prije više od jednog stoljeća, tijekom velikog vala iseljavanja iz Dalmacije, domovinu Hrvatsku napustilo je oko 40 tisuća Bračana, Hvarana, Višana, Splićana… Sa sobom su ponijeli uspomene, snove, glazbu, ali i plesove svog zavičaja. Većina se nikad nije vratila. Među takvima su bili i pradjedovi 44-godišnjeg učitelja iz čileanskoga grada Antofagaste Pabla Sepulveda Rosse, koji su s Visa stigli u daleki Čile. Nakon više od 150 godina nakon dolaska svojih pradjedova u Čile, Pablo Rosso je nama u Split vratio i na repertoar Jedinstva postavio ples kojeg više od sto godina, u nepromijenjenom obliku, plešu potomci nekadašnjih iseljenika i što u Čileu zovu salonsko kolo koje su im ostavili njihovi djedovi, duboko svjesni da je to komadić života iz njihovog starog zavičaja.
Naravno, riječ je o hrvatskom salonskom kolu kojeg je u Čile donio, a tko drugi nego opet jedan Splićanin, Đuro Roić 1908. godine.
I eto napokon, nakon više od jednog stoljeća, tu je originalno sačuvana koreografija Hrvatskog salonskog kola, tu je prekrasna koncertna dvorana Ive Tijardovića i tu je hrvatska baština koja se vratila doma iz dalekog svijeta. Uz vrhunsku glazbenu pratnju Simfonijskog orkestra Harkivskog nacionalnog akademskog kazališta opere i baleta M. V. Lisenko/Skhid Opera pod ravnanjem svjetski poznatog dirigenta Dmitro Morozova, Fa Jedinstvo je svoj dio zadatka izvršio 28.12. na ovogodišnjem Novogodišnjem balu.
I to s velikim guštom i entuzijazmom svojih jedinstvenih plesačica i plesača koji su nam u djeliću povijesti u sadašnjosti bar na trenutak omogućili da se vratimo u doba plesnih koraka naših prabaka i pradjedova izvođenih u zanosu njihove mladosti upravo ovdje u Hrvatskom domu Split u nekim davnim sjetnim vremenima začetka rada ove splitske kulturne ustanove s početka 20. stoljeća.
