Fina naplatila 105 milijardi kuna dugova: Nijedna ozbiljna zemlja nema model ovrha kao Hrvatska

Nakon 2015., u nešto više od pet godina, prisilno je prodano 4300 nekretnina, i to većinom iz stečajne mase propalih poduzeća


Otkup plastičnih boca od građana po zakonu iz 2006., ovrha na novčanim sredstvima preko Fine po zakonu iz 2010. te fiskalizacija po zakonu iz 2012. slove kao tri najuspješnija projekta hrvatske administracije u posljednja tri desetljeća. Puka je slučajnost da je otkup plastičnih boca pokrenut prije ovrha, no pokazalo se da su odbačene boce mnogima koji su kasnije dospjeli u blokadu spasile egzistenciju.

Ovrha na novčanim sredstvima kakvu imamo gotovo je svjetski raritet kakav se nije usudila uspostaviti nijedna ozbiljna zemlja, no Hrvatska ga je nametnula da bi disciplinirala svoje građane, namećući im pri tome ogromne penale, kojim se hrane svi koji su uključeni u taj lanac, od odvjetnika, javnih bilježnika, Fine, države pa i vjerovnika svih boja i veličina koji su dobili najefikasniji mogući mehanizam utjerivanja dugova, piše Večernji list.

Nestale su opomene, nitko više i ne pokušava naplatiti dug drugdje uobičajenim dogovorom s dužnicima, već se sve neplaćene fakture slijevaju u Finu. Od 1. siječnja 2011. na taj način Fina je prisilno naplatila 105 milijardi kuna duga od građana i 171 milijardu kuna glavnice duga od tvrtki. Koliko je mimo glavnice naplaćeno kamata i troškova ovršnog postupka nikad nije objavljeno! Glavne obrise postojećeg rješenja sastavila je Sanaderova vlada, a na njemu su radili tadašnji ministri pravosuđa Ivan Šimonović i Dražen Bošnjaković te ministar financija Ivan Šuker.

Milanovićeva Vlada par je puta popuštala omču oko vrata dužnika tako što je smanjila iznos koji se može ovršiti te spuštala cijenu naknada, no zadržala je koncept koji ima velike posljedice na socijalnu situaciju u zemlji. Ovrha na novčanim sredstvima bacila je u drugi plan i drugdje zastupljeniji oblik naplate dugova, a to je ovrha nad nekretninama.

Sve dok vjerovnici nisu otkrili blagodati prisilne naplate na novčanim sredstvima godišnje je u Hrvatskoj plijenjeno oko pet tisuća nekretnina i stanova. Nakon 2015., u nešto više od pet godina, prisilno je prodano 4300 nekretnina, i to većinom iz stečajne mase propalih poduzeća, javlja Večernji list.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
1
Plač
1
Grrr
2
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime