Young Leaders Fest, prvi dječji festival komunikacije u Hrvatskoj, održat će se od 19. lipnja do 1. srpnja 2026. u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, a splitsko izdanje počinje 29. lipnja u Alliance Française Split. Prijava je vrlo jednostavna i dostupna je preko službene stranice festivala na OVOJ poveznici.
Riječ je o trodnevnom iskustvu namijenjenom djeci osnovnoškolske dobi, koje kroz igru, komunikaciju, filozofske rasprave, medijsku pismenost, govorništvo, vizualne komunikacije i digitalnu sigurnost djeci pomaže razvijati kritičko mišljenje, samopouzdanje i kreativnost.
O festivalu, njegovoj ideji i važnosti razgovarali smo s Filipom Škifićem i Ivanom Lampalovim. Filip Škifić je magistar filozofije, edukator i pisac, osnivač Young Leaders Academy i Transformacija te koordinator europskih projekata udruge Mala filozofija. Ivan Lampalov je grafički dizajner, kreativni profesionalac i osnivač kreativne agencije UDICA, a u festival donosi iskustvo iz područja vizualnih komunikacija i kreativnih industrija.
Uz njih, iza festivala stoji interdisciplinarni tim stručnjaka koji okuplja edukatore, filozofe, komunikacijske stručnjake, dizajnere, umjetnike i volontere. Među njima su i Bruno Ćurko, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu i stručnjak za filozofiju s djecom te Marija Lozančić, komunikacijska stručnjakinja s međunarodnim iskustvom u medijima, sportu i radu s djecom i mladima.
Kako je nastala ideja za Young Leaders Fest i koji je bio trenutak u kojem ste shvatili da djeci danas treba baš festival komunikacije, a ne još jedna klasična radionica?
- Filip Škifić: Ideja je nastala prije neke dvije godine, samo kao neka bubica koju smo jedno drugome ubacili u uho – da bi trebalo raditi dječji festival komunikacije jer se previše pita nas odrasle, a premalo djecu. Prije godinu dana ta je bubica prerasla u razrađenu ideju, a ona dolazi iz dva pravca. Prvo, naše dugogodišnje iskustvo u radu s djecom i komunikaciji nametnulo nam je jedan zabrinjavajući trend u kojem djeca danas nisu toliko otvorena za komunikaciju kao što su možda nekoć bila. Razlog tome nije samo tehnologija, koju se krivi za sve; razlozi se kriju i u vrijednostima koje današnje društvo promovira kroz sve moguće kanale, a to su u prvom redu novac, odnosno profitabilnost. U svijetu u kojem se sve kvantificira teško je pronaći prostor za iskrenu komunikaciju. Drugo, budući da je društvo zaboravilo neposredno komunicirati, danas se najvažnije oružje krije upravo u komunikaciji. Osobno sam sebi zacrtao jedan važan cilj u životu, a to je da što više djece naučim komunicirati svoje ideje jer sam duboko uvjeren da je u tome ključ svakog međuljudskog odnosa i razvoja pojedinca.
Na stranici festivala ističete da djeca danas odrastaju u vremenu hiperinformacija i nesigurnosti na internetu. Što vi u radu s djecom najčešće primjećujete – gdje se djeca najviše gube, a gdje ih odrasli često podcjenjuju?
- Filip Škifić: Trenutačno je svijet krenuo ubrzanim korakom, ali i dalje ne zna kamo. Roditelji svugdje bdiju nad djecom i štite ih da ne padnu i ne slome nogu, ali nemaju pojma o tome što se sve događa u njihovu svijetu, koji je uglavnom digitalan i u kojem postoje nestvarne razine cyberbullyinga. Znati što je istina, što manipulacija ili umjetna inteligencija već sada je skoro pa nemoguće, a svijet koji dolazi bit će još čudniji. Odrasli misle kako djeca ne razumiju neke stvari samo na temelju toga što ih oni u njihovim godinama nisu razumjeli. Međutim, djeca danas zaista imaju što za reći – samo im treba postaviti pitanje i ne očekivati klasičan odgovor. Vrijeme je da prestanemo smatrati tehnologiju čudovištem i počnemo mijenjati način na koji je koristimo. Naša djeca i mladi trebaju postati aktivni sudionici i kreatori u razvoju tehnologije, a ne samo pasivni promatrači koji konzumiraju sadržaj koji im se nudi i koji uvijek iza sebe ima neki cilj. Nama nije cilj zaštititi djecu, već im pružiti alate da sami sebe štite, odnosno da uvijek zauzmu stav, ali i da budu podrška jedni drugima – što u suštini i jest glavna odlika lidera.
Jedan dio programa uključuje simulaciju novinarske redakcije, prepoznavanje manipulacija i fake newsa. Kako djeci objasniti što je vjerodostojna informacija, a da ih se pritom ne uplaši medijima i internetom?
- Ivan Lampalov: Mislim da je odgovor na ovo pitanje zapravo isti kao i na bilo koje drugo pitanje "kako kod djece ne izazvati strah". Taj je strah prisutan i kod odraslih, a ne samo kod djece, a strah uvijek nastaje iz neznanja. Zato je najbolje stvari objašnjavati konkretnim primjerima. Ako djeci pokažemo kako, primjerice, nastaje fake news ili neka druga medijska forma, i ako nauče razumjeti proces nastanka sadržaja, tada strah prestaje uopće biti predmet razgovora. Sve to postaje uvježbani alat s pomoću kojeg će djeca kasnije lakše donositi odluke i selektirati informacije s kojima se susreću.
U fokusu festivala su i govorništvo, javni nastup i samopouzdanje. Zašto je važno da dijete već u osnovnoj školi nauči jasno reći što misli i zauzeti svoj stav?
- Filip Škifić: Postoji jedan poznati tekst njemačkog pastora Martina Niemöllera u kojem autor opisuje kako su nacisti postupno dolazili po različite društvene skupine – komuniste, sindikaliste itd. – dok je on svaki put šutio jer nije pripadao nijednoj od tih skupina. U jednom trenutku došli su po njega, ali više nije bilo nikoga da pusti glas i stane u njegovu obranu. Imati u sebi hrabrosti zauzeti se za neku ideju u koju duboko vjerujete ili za nekoga komu je potrebna pomoć dvije su važne odrednice sintagme "biti čovjek". Glas je najveće ljudsko oruđe i kada djeca od malih nogu osvijeste svoj glas, važnost argumenta i borbe za istinu, ta će djeca biti lideri pravih vrijednosti. Takve lidere ovaj bi svijet zaista trebao.
Program spaja filozofiju s djecom, projektno učenje i učenje kroz izazov. Kako to izgleda u praksi – možete li opisati jedan konkretan festivalski dan iz perspektive djeteta koje dođe na radionicu?
- Filip Škifić: U srži Young Leaders Festa je igra. Razmišljati filozofski znači razmišljati istodobno kritički i kreativno jer otvaramo mogućnost nekog novog scenarija, odnosno "što ako...". Već dugo radimo filozofiju s djecom i, ako pričate njihovim jezikom, djeci možete približiti i Kanta i Hegela jer ona već sama razmišljaju filozofski u osnovnoškolskoj dobi i traže smisao iza svijeta koji ih čudi. Djeca će se na festivalu nalaziti u različitim ulogama, a u svima njima ključno će biti da izraze svoj stav bez straha od pogreške. Krajnji cilj nam je da djeca u opuštenom okruženju otkriju različite načine na koje mogu komunicirati – glasom, tekstom, pokretom, vizualno, neposredno ili digitalno. Vodit će filozofske rasprave, otkrivati kako nastaju vijesti kroz realnu simulaciju novinarske redakcije, vježbati svoj glas i argumentaciju te sukreirati čak i dio vizualnog identiteta sljedećeg festivala. Festival traje tri dana i cjelodnevno je iskustvo, od 9 do 17 sati, a uz aktivnosti su uključeni i ručak i druženja. Djeca će biti uključena u kreiranje svog originalnog sadržaja, kratkog govora te vizuala kroz koji će postavljati pitanja o tome što su istina, mit, prijateljstvo, hrabrost, podrška i pravednost. Upoznat će različitu djecu, otvoriti pogled prema vlastitom i tuđem mišljenju te se u svemu tome dobro zabaviti zajedno s našim timom i volonterima. Bit će sukreatori vlastitog festivala.
Danas svi govore o umjetnoj inteligenciji, algoritmima i digitalnom tragu. Što djeca o tome trebaju znati već sada, a što bi roditelji morali prestati raditi kada je riječ o dječjoj sigurnosti na internetu?
- Ivan Lampalov: Što se tiče umjetne inteligencije, algoritama i pisanog digitalnog traga, mislim da je riječ o vrlo širokoj temi. Ono što definitivno znamo jest da se danas, za razliku od nekih ranijih vremena, informacije prikupljaju u različitim bazama podataka i funkcioniraju unutar složenih sustava. Naš je zadatak kao zajednice djeci dati alate i vještine kako bi svoje stavove i mišljenja izražavala autentično i u sigurnom okruženju. Jednako je važno djeci naglasiti da za gotovo svaku njihovu aktivnost u digitalnom svijetu postoji određeni pisani trag. To ih s jedne strane može zaštititi od djece koja potencijalno stvaraju probleme, ali ih istodobno uči odgovornosti i potiče da razmišljaju o tome na koji se način odnose prema drugima u digitalnom okruženju. Kada je riječ o roditeljima, situacija je, iskreno, još važnija, ali i zahtjevnija. Mnogima još uvijek nije intuitivno da je za današnju djecu boravak u digitalnom okruženju često veći izazov nego odlazak u trgovinu nekoliko ulica dalje. Taj problem možemo rješavati isključivo kontinuiranom edukacijom i informiranjem. Upravo zato našu je aktivnost podržao naš partner DATABOX, koji o digitalnom suverenitetu zna puno više od nas i kojem je stalo da ljudi i njihovi podaci budu zaštićeni u svim aspektima. Poruka roditeljima bila bi jednostavna: digitalna pismenost nije važna samo za djecu. Svi na tome trebamo kontinuirano raditi, učiti i educirati se. Tehnologija se razvija, a na nama je da odlučimo hoćemo li biti spremni na izazove koje donosi.
Tko sve stoji iza Young Leaders Festa i zašto je važno da u timu budu ljudi iz različitih područja – od filozofije i obrazovanja do medija, komunikacija i dizajna?
- Ivan Lampalov: Iza organizacije stoje entuzijasti iz različitih područja te volonteri koji također pridonose raznolikosti tima. Tu su edukatori, sveučilišni profesori, kreativci i umjetnici. Nastojali smo da festival bude zaista interdisciplinaran i mislim da smo u tome uspjeli. Udruga Mala filozofija, koja pokreće raznorazne projekte diljem EU-a, u srcu je tima i donosi veliku ekspertizu u radu s djecom. Tu su Bruno Ćurko i Filip, koji je ujedno i osnivač Young Leaders Academy. Ja sam iz kreative i već se dugo bavim vizualnim komunikacijama, a Marija Lozančić je svugdje pomalo. Ima veliko međunarodno iskustvo u sportskim i medijskim projektima te u radu s djecom i mladima, a i sama je radila kao novinarka HRT Radija.
Kad kažete da djeca "sama oslobađaju svoj potencijal", što to konkretno znači – i kako izbjeći da se pojam liderstva kod djece pretvori u još jedan pritisak na uspjeh?
- Filip Škifić: Fokus festivala upravo je suprotan individualnom uspjehu. Pravi lideri koncentriraju se na čitav tim. Liderstvo danas vidimo upravo u tom razumijevanju drugog – njegova razmišljanja, pogleda i ideja. Smatramo da svako dijete može u sebi razviti te vještine. Biti lider ne znači biti predsjednik države ili vlasnik najveće kompanije. Lideri su svugdje oko nas: naši roditelji, prijatelji i kolege – svi oni mogu se u danom kontekstu izboriti za istinu, odnosno za svoj i tuđi stav. Djeca sama oslobađaju svoj potencijal jer su u središtu. Mi polazimo od onoga što oni žele reći, a ne od onoga što bismo mi htjeli da oni kažu, što je suprotno od onoga na što su navikli kroz školski sustav i odrastanje. Ne trebaju zadovoljiti naše kriterije, nego nam reći svoja promišljanja, kreirati vlastiti sadržaj i prikazati društvu vlastiti svijet u kojem žive.
Festival se održava u četiri grada, a broj mjesta je ograničen. Kakvo dijete se treba prijaviti – je li ovo program za već glasnu i samouvjerenu djecu ili baš za onu koja tek trebaju pronaći svoj glas?
- Filip Škifić: Tako je, ove godine smo lutajući filozofi i festival posjećuje četiri grada. Započinjemo jednu priču koja će se razvijati i rasti zajedno s nama. Naš je cilj imati ograničen broj djece kako bismo mogli održati kvalitetu festivala na najvišoj razini, odnosno kako bismo se mogli posvetiti svakom djetetu. Ne postoji dijete koje jest ili nije za ovaj festival. Glasna i samouvjerena djeca naučit će kako biti podrška tihoj djeci i kako zajedno kritički promišljati o svijetu oko sebe, a tiha djeca će uz podršku svojih kolega i mentora osloboditi svoj glas i kreativnost u opuštenoj atmosferi u kojoj nema boljih i lošijih. Biti lider ne znači biti najbolji, već prepoznavati najbolje u drugima.
Young Leaders Fest nije zamišljen kao još jedna klasična radionica, nego kao prostor u kojem djeca mogu slobodno misliti, pitati, stvarati i izreći svoj stav bez straha od pogreške. U vremenu hiperinformacija, digitalnih izazova, algoritama, umjetne inteligencije i sve veće nesigurnosti na internetu, organizatori ističu kako djecu ne treba samo štititi, nego im treba dati alate da razumiju svijet u kojem odrastaju.
Tijekom festivala djeca će: sudjelovati u filozofskim raspravama o istini, slobodi, povjerenju, hrabrosti, prijateljstvu i odgovornosti, učiti kako prepoznati manipulacije, fake news i način na koji nastaju medijski sadržaji, vježbati javni nastup, argumentaciju, glas i samopouzdanje, razvijati kreativnost kroz vizualne komunikacije i vlastite multimedijske projekte, promišljati o digitalnom tragu, sigurnosti na internetu i odgovornom ponašanju u digitalnom prostoru te učiti kako biti podrška drugima, a ne samo kako se istaknuti.
Posebnost festivala je u tome što spaja filozofiju s djecom, projektno učenje i učenje kroz izazov. Djeca nisu pasivni polaznici programa, nego njegovi sukreatori – stvaraju sadržaj, postavljaju pitanja, razvijaju vlastite ideje i uče kako ih jasno komunicirati.
Organizatori naglašavaju da liderstvo u ovom kontekstu ne znači pritisak na uspjeh, natjecanje ili potrebu da dijete bude "najbolje". Naprotiv, liderstvo se shvaća kao sposobnost razumijevanja drugih, zauzimanja za istinu, izražavanja vlastitog mišljenja i prepoznavanja najboljeg u drugima.
Festival će se održati u četiri grada – Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu – a broj mjesta je ograničen kako bi se svakom djetetu moglo pristupiti individualno. Splitsko izdanje počinje 29. lipnja u Alliance Française Split, a prijave su dostupne preko službene stranice festivala.
Ukratko, Young Leaders Fest je mjesto igre, komunikacije i stvaranja – prostor u kojem djeca uče koristiti svoj glas, razumjeti svijet oko sebe i razvijati potencijal koji već nose u sebi.
