Izdano je i 13 posto manje fiskaliziranih računa. No to nije ništa što se tiče problema poduzetnika i vlasnika trgovina s organizacijom poslovanja trgovina i trgovačkih centara.
Prema dostupnim podacima trgovinski sektor ima pad poslovanja, ali on se ne mora potvrditi u statističkim gubicima, jer su cijene porasle, pa prihodi mogu biti veći u odnosu na prošlo ljeto. Stručnjak za cijene u maloprodaji Slobodan Školnik rekao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako je matematika vrlo gruba.
- Imamo sada jasni podatak o padu prometa, ali moramo znati da je taj pad prometa na većim cijenama, nego što su bile prošle godine. Još je veći pad, nego što same cijene pokazuju, kazao je.
Ove godine samo je pola godine Zakon na snazi, odnosno od 1. srpnja, stoga će pravi problemi nastati tek iduće godine. Dodao je da će se pravi rezultati vidjeti tek početkom 2024.
Školnik: Već se vide poteškoće u organizaciji poslovanja
U nekim centrima, koji su donijeli odluku da ne rade u srpnju, već se vide poteškoće u organizaciji poslovanja.
- U prvim mjesecima, neće se to toliko vidjeli, jer je posao može preraspodijeliti, ali na cijeloj godini to će izazvati velike probleme u organizaciji, posebice u velikim trgovačkim lancima, vjerojatno i malim. Kada nastaju problemi u organizaciji, oni se nužno reflektiraju u troškovima, poručio je stručnjak za cijene u maloprodaji.
Ono što se ne može demantirati evidentan je pad potrošnje građana, on se očito nije prelio na petak ili ponedjeljak. Školnik je naglasio da će se preliti samo one stvari koje su nužno potrebne.
- No, tzv. impulsna kupnja ili rekreativna kupnja, to se neće dogoditi, ako su trgovina zatvorene, rekao je.
"Uvedena diskriminacija"
Školnik je istaknuo kako se Vlada na početku inflacije pokušala boriti protiv rasta cijena, no, sada su napraviti upravo suprotan efekt. Zatvorili su "obične dućane", a promet će se preseliti na kioske i benzinske pumpe, gdje su cijene veće čak i do trideset posto.
- Tu se sada ne štiti građane, dodao je.
- A što se tiče diskriminacije, ne treba biti ustavni stručnjak, da bi se razumjelo da se ovdje uvodi diskriminacija, jer se samo jednoj branši zabranilo raditi, dodao je.
Školnik je naglasio kako je određeno i koliko sati trgovine mogu biti otvorene u danu.
Gospodarstvo Austrije i Njemačke ne može se usporediti s hrvatskim
Mnogi brane odluku o neradnim nedjeljama pozivajući se na primjer Njemačke ali s druge strane Italija koja je turistička i mediteranska zemlja odustala je od neradnih nedjelja ili ponedjeljaka. Zašto?
Školnik je kazao kako se njihovo gospodarstvo teško razvija, te tamo sve radi. Čak i više nego u Hrvatskoj.
I u ostalim zemljama, primjerice u Francuskoj, Engleskoj i Španjolskoj sve radi oko velikih gradova. Gospodarstvo Austrije i Njemačke ne može se usporediti s hrvatskim gospodarstvom.
Školnik je dodao kako će podaci pokazati da će svakako doći do pada potrošnje zbog neradnih nedjelja, a pad potrošnje će povući smanjen priljev od PDV-a u državnu kasu.
Istaknuo je kako se šuška da se zbog novog Zakon priprema par ustavnih tužbi, te je ponovio da ne treba biti ustavnu stručnjak kako bi se vidjelo da postoji diskriminacija.
