Nastavno na pojavu zaraze legionelom u najvećoj hrvatskoj bolnici, na zagrebačkom Rebru, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je objavio sve što je potrebno znati o toj bakterijskoj bolesti.
Za početak, HZJZ navodi koje su glavne zaštitne mjere od legionarske bolesti.
Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i dugotrajne zdravstvene ustanove.
Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:
- Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.
- Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.
- Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.
- Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.
- Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati
Što je legionarska bolest?
Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju.
Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici, sudionici skupa. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.
Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.
Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.
Od legionele uglavnom obole stariji
Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 - 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.
Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.
Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.
Zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti klimom
Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.
Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.
Lani u Hrvatskoj zabilježeno 65 slučajeva zaraze, umrlo četvero ljudi
Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju "mokri klimatizacijski sustavi" jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.
Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su "suhi" i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.
Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda, stoji u objavi HZJZ-a.
