U Splitu je u petak održan prvi dan Međunarodnog susreta gradova na temu “Kako poboljšati urbanu mobilnost?” u organizaciji Split parkinga, Grada Splita, agencije RaST i tvrtke Promet d.o.o.

Radi se o dvodnevnom događanju u prostorima stručnih studija na Kopilici, a koje ima za cilj pokazati dobre prakse europskih i hrvatskih gradova te vidjeti koja se rješenja mogu primijeniti na Split. Predstavnici Barcelone, Osla koji je europski predvodnik u rješenjima urbane mobilnosti, Graza, Rzeszówa i Dubrovnika predstavili su svoje studije slučaja u kojima su iznijeli modele kojima se može riješiti prometna zagušenost koja danas predstavlja problem za svaki, a pogotovo za turističke gradove.

Split tu nije iznimka, a situacija je time gora jer su se posljednja konkretna ulaganja u prometnu infrastrukturu dogodila prije 40 godina. Od tada se malo ulagalo te je situacija s prometom i parkingom na granici izdržljivosti. Naime, broj registriranih vozila u Splitu je preko 92.000, u Županiji 222.000, a tijekom ljeta opterećenje automobilima na cijelu aglomeraciju još je veće.

Simptomatično, mnogi su na ovaj događaj jedva stigli ili malo zakasnili upravo zbog velike prometne gužve na prilaznim cestama centru grada.

– Od nas 50 barem 40 je došlo samo, u svom automobilu. Ključ promjene ove situacije upravo je u našim glavama i mi smo jedini koji možemo promijeniti smjer. Iako se radi i na prometnoj infrastrukturi u Splitu kroz izgradnju zaobilaznice do Poljičke i preko Mravinaca, izgradnja cesta nije jedino rješenje. Kada tome pridodamo poboljšanje kvalitete javnog prijevoza koje je u tijeku, uz električne bicikle koje postavljamo po gradu, vjerujem da ćemo uskoro smanjiti negativnu sliku prometa. Šteta što se ovo nije radilo prije 10-ak godina, ali nikad nije kasno. Baš na ovom mjestu predstavljen je projekt Masterplana koji je sastavni dio rješavanja prometnog problema. Važno je bilo čuti iskustva drugih gradova. Vjerujem da ćemo izaći s nekim rješenjem i da idemo ka tome da napravimo kvalitetan plan koji će olakšati situaciju u Splitu i u cijeloj aglomeraciji – istaknuo je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

“Planiramo ujediniti sve snage”

– Satima se putuje do gradova u okolici Splita i to je nacionalni problem. Konačno je taj problem postao nacionalna tema, a struka tu mora zadati pravac. Drago mi je da je Vlada RH te probleme okarakterizirala kao projekte od nacionalne važnosti. Splitska aglomeracija broji oko 350 tisuća ljudi, a probleme neće riješiti samo Gradsko vijeće, samo ja, nego samo zajedno. Ono što je dobro za Kaštela dobro je za Split, što je dobro za Solin, dobro je za Split i obrnuto. Nedavno smo ovdje predstavili Split United, a to je model u kojem smo ujedinili i planiramo ujediniti sve snage koje imamo da bi dugoročno riješili probleme koje imamo – kazao je Andro Krstulović Opara.

Direktor Split parkinga Marko Bartulić istaknuo je nekoliko modela koje Split može primijeniti da bi rasteretio prometnu opterećenost te naglasio kako je ključno planiranje i dosljednost.

– Neka od rješenja su, među ostalim car sharing, park and ride sistem i unaprijeđenje javnog gradskog prijevoza. Danas smo željeli čuti iskustva drugih gradova te pokazati kako dosljedno provode planirane korake što u Splitu izostaje zadnjih 30 godina. Naše goste došli su čuti svi dionici mogućeg rješenja za Split, uključujući i izrađivače nove strategije. Svi ovi gradovi imaju rješenja čiji barem dio mi možemo implementirati, a ključno je urbanističko planiranje i održivi model – rekao je Marko Bartulić.

Autobusima nije prilagođen sustav semafora

Miroslav Delić, direktor tvrtke Promet, naveo je ključne probleme javnog gradskog prijevoza, ali i najavio na kojim poboljšanjima se radi.

– Jedan smo od rijetkih gradova koji nema prometne trake namijenjene autobusima kojima nije prilagođen ni sustav semafora, a godišnje prevezemo 35 milijuna putnika i prijeđemo nešto manje od 10 milijuna kilometara. Promet trenutno nabavlja nekoliko kontingenata novih autobusa kako bi poboljšali uslugu prijevoza, poboljšavamo i sustav ticketinga, ali su nam bitna i strana iskustva da se lakše možemo uhvatiti u koštac problemima. Ovdje smo dobili jedan dobar putokaz – istaknuo je Delić.

Direktor dubrovačkog Sanitata Tomislav Tabak prenio je rješenja koje je uveo Dubrovnik, jedan od najopterećenijih gradova u Hrvatskoj.

– Dubrovnik ima velik problem s prometom s obzirom na velik broj turista. Jedan dio problema riješili smo tako da je oko stare gradske jezgre omogućen parking samo stanovnicima grada, a svi ostali moraju ići na zatvorene parkinge gdje uglavnom i nalaze parkirno mjesto. Imamo i prometne zone kojima utječemo i na promet i na parking. Također, naša politika visokih cijena ima svoje učinke. Iako su gosti visoke platežne spremni platiti te cijene, cilj je da gosti uopće ne ulaze u centar grada automobilima nego da koriste javni gradski prijevoz – rekao je Tabak.

Stručnjaci iz Barcelone, Joan Caba i Marc Iglesias, iz Službe za urbano planiranje te Odjela za mobilnost i transport istaknuli su kako su još 80-ih počeli razmišljati o promjenama te kako je cilj bio na holistički način pristupiti mobilnosti te na prvo mjesto staviti javni prijevoz, bicikle, pješake i zaštitu okoliša. Iako katalonski glavni grad ima stopu motorizacije tri puta veću nego Madrid ili London, dobrim planiranjem, kreiranjem tehnoloških alata i platformi za upravljanje mobilnošću i parkingom postižu dobre rezultate.

Fokusirali su se na uvođenje sustava javnih bicikli, destimuliraju korištenje osobnih vozila i to na način da su uveli naplatu za cijeli grad, a planiraju i na čitavom metropolitanskom području. Reakcije su u početku bile negativne no s kvalitetnim alternativama ljudi su promijenili navike i automobil nije više neophodno sredstvo.

Iskustvo iz Graza

U Graz na dnevnoj bazi na posao dolazi oko 70.000 ljudi, a austrijski stručnjaci pronašli su način kako smanjiti korištenje osobnih automobila za čak 46 posto prema zadnjim istraživanjima. Pristupaju problemu prema pet načela, a Thomas Fisher, voditelj Odsjeka za komunalne poslove i prometni menadžment, istaknuo je kako su to su održiva energija, grad kratkih udaljenosti, holistički pristup, mobilnost u urbanim područjima te planiranje rješenja u kojima je Graz dio šire aglomeracije kao što je i Split. Graz je još 70-ih uveo pješačke zone kada se drastično smanjio broj parkiranja uz cestu, ali pri tom ima 4000 mjesta u podzemnim garažama unutar pješačke zone.

Uvedene su parking zone, a stanari pri tom imaju posebne uvjete i načine naplate, odnosno povlaštenu cijenu parkiranja, dok posjetitelji plaćaju znatno višu cijenu satne karte te imaju vremensko ograničenje parkiranja. Razvijen je i model park and ride povezan s tramvajskim i željezničkih linijama, a trenutno razvijaju model dijeljenja vozila koja su u javnom vlasništvu. Jedino stroga prijevozna politika i odlučna gradska uprava, poručili su iz Graza, mogu donijeti promjene i pri tom dodali kako “nema lifta, možete ići samo stepenicama”.

Važno je naglasiti kako Graz, kao i Dubrovnik, imaju UNESCO zaštićene stare gradske jezgre i suočavaju se s pritiskom turista u te zone, što utječe i na kvalitetu usluge za stanare. Graz taj problem rješava kroz što kvalitetniju uslugu javnog prijevoza, dok Dubrovnik, uz parking namijenjen samo stanarima stare gradske jezgre, uvodi i car sharing model do kraja ove godine od kojeg se vjeruje da će upravi stanari jezgre imati najviše koristi.

U Oslu to rade ovako…

I Jorn Roar Moe, voditelj Odsjeka za prostorno planiranje Osla istaknuo je kako grad već četiri desetljeća promišlja prometna rješenja. Nakon što su im tada automobili “zauzeli grad”, počeli su gubiti na konkurentnosti. Danas je rezultat njihove promišljene politike brojka od jednog vozila na 2.5 stanovnika i kultura suradnje. Iako je željeznica kostur sustava javnog prijevoza, u Oslu postoji i 45 kilometara autobusnih traka koje se i dalje šire te 200 km biciklističkih staza, a još 500 se planira izgraditi. Grad u korist autobusa i bicikla uzima i prenamijenjuje dijelove ceste. Od 2010. udio javnog prijevoza u prometu grada povećao se za čak 60 posto, a cilj im je učiniti poželjnijim vožnju autobusima jer će ići brže i voziti češće. Prosječna starost autobusa je četiri do pet godina, a imaju ih oko 1100, od čega otprilike četvrtina električna. Kao jedno od ključnih rješenja za Split je učiniti javni prijevoz učestalijim.

Poljski Rzezsow suočio se s velikim porastom broja stanovnika – od 159.000 u 2015. do 220.000 danas. Manji su grad koji nije turistički, ali je sveučilišni grad i ima razvijenu avio industriju. Jerzy Tarbin i Wojciech Jarosz posebno su istaknuli važnost europskih fondova u financiranju projekata urbane mobilnosti te sredstva koja su baš za takve projekte povukli. Već godinama zauzimaju jedno od prva tri mjesta u Poljskoj prema visini povlačenja EU sredstava koja nekad i trostruko nadilaze proračun grada. Politika mobilnosti u Rzezsowu je dati prednost ekološkom prijevozu pa tako ulažu u električne autobuse kojih će uskoro imati stotinjak te uskoro i taksije i postižu dobre rezultate. Ulažu u pametni prometni sustav kojim javni prijevoz dovode u povlašteni položaj o odnosu na privatni u korist svih stanovnika.

Za kraj prvog dana održana je i panel rasprava na kojoj su se sudionici dotakli i još jedne teme koja je zajednički problem svih ovih gradova, a to je nepropisno zaustavljanje na autobusnim stanicama i drugim lokacijama. Svi su se složili kako je najbolji način za osvijestiti građane učinkovito kažnjavanje prekršitelja što će u konačnici dovesti do smanjenja broja prekršaja, baš kako se to dogodilo i u ostalim gradovima, a u tome može pomoći i uvođenje kamera na najprometnijim lokacijama. Također, predstavnici svih gradova istaknuli su kako je kod njih udio sufinanciranja javnog prijevoza od strane grada/države oko 50 posto, dok Promet Split 60 posto prihoda ostvaruje od cijene karata što je znatno više od ostalih gradova.

Međunarodni susret gradova nastavlja se i u subotu od 10 sati u Showroomu projekta Split United (Kopilica 5) gdje će sudionici sudjelovati na radionici na kojoj će raspravljati o izazovima i mogućnostima u gradu Splitu, a prije radionice svoje će studije slučaja predstaviti Split parking i Promet Split.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime