Jedna od naših čitateljica, koja želi ostati anonimna, javila nam se mailom izražavajući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog nedavnih promjena u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Studentica iz Splita, čiji su podaci poznati redakciji, koja je prethodno bila redovna studentica na drugom fakultetu, osjeća da su ona i njeni kolege koji se nalaze u sličnoj situaciji nepravedno tretirani nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske donijelo nove odluke o školarinama i upisima, o kojima su studenti tek naknadno bili obavješteni putem svojih fakultetskih ustanova.
U svojem e-mailu, studentica se poziva na članak 79. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je donesen u lipnju 2022. godine. Prema tom članku, studenti državljani Republike Hrvatske i državljani drugih država članica Europske unije koji studiraju u redovitom statusu na javnom visokom učilištu imaju pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna. Također, članak 79. omogućuje studentima jednokratnu promjenu izabranog studija uz zadržavanje prava na subvencioniranje troškova školarine.
„(1) Student državljanin Republike Hrvatske odnosno državljanin druge države članice Europske unije koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 99. stavka 8. ovoga Zakona.
(3) Student iz stavka 1. ovoga članka ima pravo jednom promijeniti izabrani studij uz zadržavanje prava na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti.“
Međutim, studentica ističe da je, unatoč ovim zakonskim odredbama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo obavijest fakultetima 21. srpnja 2023. godine, kojom su naložili studentima da plate cijenu školarine prije upisa, bez prethodnog obavješćivanja.
Kada je donesena izmjena
Ova promjena pravila došla je kao šok studentici i drugim kolegama koji su se upisivali na fakultete tog dana.
Naime, dodatna uredba izglasana je 13. srpnja 2023. godine, a odnosi se na materijalne troškove poslovanja visokih učilišta. Prema njoj, materijalni troškovi obuhvaćaju troškove studiranja za studente koji su prvi puta upisani u prvu godinu studija ili su ostvarili određeni broj ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini. Ova uredba stupa na snagu osam dana nakon objave Odluke u Narodnim Novinama 14. srpnja. To znači da bi na snagu stupila 22. srpnja, nakon što je većina upisa za akademsku godinu 2023./2024. odrađena.
„(3) Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture obuhvaćaju troškove zakupnina i najamnina prostora i opreme, troškove utrošene energije, materijala i sirovina poslovanja te materijala i dijelova za tekuće i investicijsko održavanje, uredskog materijala, sitnog inventara i ostalih materijalnih rashoda, službenih putovanja za potrebe upravljanja, troškove naknada članova tijela javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta koja su propisana Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji nisu u radnom odnosu s navedenim javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom, troškove premija osiguranja, troškove poštanskih, telekomunikacijskih i usluga prijevoza, računalnih usluga, usluga tekućeg i investicijskog održavanja, komunalnih usluga, bankarskih usluga i usluga platnog prometa. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture odnose se isključivo na financiranje ili sufinanciranje troškova osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture uključuju trošak studiranja za studente državljane Republike Hrvatske, odnosno državljane druge države članice Europske unije koji su upisani na sveučilišni ili stručni prijediplomski ili diplomski studij odnosno sveučilišni integrirani studij na javnom visokom učilištu u redovitom statusu i koji su po prvi puta upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili kojima je utvrđen invaliditet najmanje 60%, a u prethodnoj akademskoj godini ostvarili su najmanje 30 ECTS bodova. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture ne uključuju trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku niti za studente koji već imaju stečenu kvalifikaciju na istoj razini visokog obrazovanja.“
No, studentica naglašava da su se upisi na fakultete počeli obavljati 20. srpnja 2023. godine, prije nego što je Uredba službeno stupila na snagu, te smatra nepravednim činjenicu da se retroaktivno treba isplatiti školarina za akademsku godinu 2023./2024. nakon što su upisi već završili.
Je li ovakvo postupanje pravedno?
Ova situacija izazvala je zabrinutost i nezadovoljstvo među studentima, koji se sada pitaju je li ovakvo postupanje MZO RH pošteno i pravedno prema njima.
„Pitanje je sad, je li to pošteno od strane MZO da u zadnji čas mijenjaju zakon koji nije uspio niti doći do izražaja? Je li moguće u roku od mjesec dana, nama studentima, lako "izmisliti" novac koji traže? I kakvih 55 ECTS bodova od ukupnih 60 ECTS uključujući oba semestra, mogli smo onda svi ostati na prethodnim fakultetima jer po bodovima bi bilo očito da smo se pronašli?“ pita studentica.
„A također, pitat ćemo se onda svi zašto mladi odlaze iz države i idu u inozemstvo? Zato što je ovo još jedan od dokaza da povjerenja nema, a da im naše školovanje i ostajanje u državi nije bitno. Osobno, također se nakon ovog gorkog i nepravednog incidenta dvoumim otići nastaviti školovanje u jednoj od članica EU, samo da nije Hrvatska", kaže studentica, i nije jedina s poljuljanim osjećajima.
Ovaj slučaj potiče raspravu o potrebi transparentnosti i konzultacija s studentima pri donošenju odluka koje značajno utječu na njihovo školovanje i financijsku stabilnost. Ovako donesene odluke, bez potrebne najave i pravovremenog obavještavanja nadležnih, dovodi do situacija poput spomenutih, gdje su studenti prvi put mijenjali fakultet te im je konstantno tijekom procesa bilo rečeno da će im to biti subvencionirano i da školarinu neće platiti.
Zamršena situacija
Kao dokaz zamršenosti situacije, na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta u Zagrebu na dnu obavijesti o jesenskim upisima i promjenama jednog dvopredmetnog studija za akademsku godinu 2023./2024. stoji da MZO subvencionira jednu promjenu.
Citiram:
„Student ima pravo jednom promijeniti izabrani studij uz zadržavanje prava na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti. Svaka sljedeća promjena jednog studijskog programa jednaka je promjeni studija, pa za takve kandidate koji steknu pravo upisa Ministarstvo ne snosi troškove studiranja te se mogu upisati samo uz plaćanje troškova studija.“
No, na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta u Splitu stoji obavijest o promijeni subvencioniranja, a objavljeno je 22. kolovoza 2023. godine:
„Temeljem tumačenja Ministarstva znanosti i obrazovanja RH o subvencioniranju školarine, zaprimljenog na Filozofski fakultet sa Sveučilišta u Splitu nakon završetka upisa u prvu godinu prijediplomskih i integriranog studija u ljetnom upisnom roku (21. srpnja 2023. u 16 sati), obavještavamo studente koji u ak. god. 2023./2024. ne upisuju prvi put prvu godinu studija (ranije su studirali kao redoviti studenti na drugom studiju) da su dužni, osim troškova upisnine, platiti i troškove školarine u punom iznosu od 929,06 € (7.000,00 kn).“
Studentima čak omogućuju i plaćanje školarine u dvije rate, zbog „naknadno pristiglog tumačenja resornog Ministarstva, a u namjeri da se studentima olakša izvršenje financijske obveze“.
Odgovor Ministarstva
Poslali smo upit Ministarstvu, gdje smo na prvotna pitanja dobili šturi odgovor da se „ništa nije promijenilo“ - no, ako je istina da do promjena nije došlo, kako smo onda završili u situaciji gdje se takoreći ne zna tko tu pije, a tko plaća? Zbog zbunjenosti smo poslali dodatne upite, gdje su situaciju elaborirali: ništa se nije promijenilo stupanjem na snagu Uredbe već su se definirali uvjeti primjene predmetne zakonske odredbe.
Kako su nam javili: "Ministarstvo znanosti i obrazovanja će subvencionirati troškove školarina na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske samo u skladu s pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske što znači da će biti subvencionirane školarine studentima koji ispunjavaju uvjete propisane člankom 79. Zakona te člankom 5. stavkom 3. Uredbe, dok javna visoka učilišta, u skladu s akademskom samoupravom i autonomijom sveučilišta propisanim člankom 4. Zakona, općim aktima o pravilima studiranja i upisa studenata propisuju pitanje plaćanja školarine odnosno način participacije u troškovima školarine studentima koji ne ostvaruju uvjete subvencioniranja troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, u skladu sa Zakonom i Uredbom."
Dakle, prema Zakonu donesenom 2022. godine, studenti državljani Republike Hrvatske ili državljani drugih država članica Europske unije koji studiraju u redovitom statusu na javnom visokom učilištu imaju pravo na potpuno subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna. Također, Zakon omogućuje studentima promjenu izabranog studija uz zadržavanje ovog prava, pod određenim uvjetima koje regulira posebna uredba.
Uredba o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta dodatno specificira uvjete za subvencioniranje školarina. Na primjer, studenti moraju biti upisani u prvu godinu studija ili ostvariti određeni broj ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini kako bi se kvalificirali za subvenciju školarine. Uvjeti su postali poznati 14. srpnja 2023. godine
Neispravna tumačenja
Nastavljaju: "Unatoč dostupnosti Ministarstva za sva pitanja i tumačenje Zakona i Uredbe, visoka učilišta su u nekim slučajevima donosila odluke o naplati ili oslobođenju od školarine uzimajući u obzir zakonsku odredbu (ali ne ispravno) ali ne i Uredbu, što općenito nije bilo ispravno tumačenje Zakona.
Dodatno napominjemo kako u prijašnjim pravnim propisima nije postojala mogućnost promjene izabranog studija uz zadržavanje prava na subvencioniranje troškova školarine, do donošenja Zakona koji je stupio na snagu 22. listopada 2022. godine. Prijašnji propisi davali su mogućnost promijeniti studij ali ne upisom u 1. godinu već upisom u višu godinu studija u odnosu na godinu studija s kojeg student prelazi uz stečenih 55 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini – dakle, uvijek je prijelaz bio uvjetovan.
Također, sadržaj internetskih stranica javnih visokih učilišta nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. U slučaju bilo kakvih pitanja ili nedoumica visoka učilišta i studenti uvijek imaju mogućnost pravovremenog postavljanja pitanja iz područja visokog obrazovanja putem e-adrese visokooobrazovanje@mzo.hr."
Zaključak
Iz svega je vidljivo da je itekako lako izgubiti se u tumačenjima koje i fakulteti očito griješe, što dovodi studente do problema kakve je opisala naša čitateljica. Naposljetku, nije do novaca - već do transparentnosti i uključivanjem studenata u proces donošenja odluka koje ih se tiču. Nedostatak konzultacija s studentima i nedostatna komunikacija doveli su do nesporazuma i nezadovoljstva, koje je iz perspektive studenta razumljivo.
Hoće li se uzdrmano povjerenje popraviti, to ostaje za vidjeti.
