Igor Legaz, kako sebe voli nazivati, etnički Dalmatinac kandidira se za predsjednika Hrvatske. Dubrovnikinsider je razgovarao s njim.
Što vas je motiviralo na kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske?
-Demografska propast.
Veliko iseljavanje Hrvaćana rezultiralo je uvozom radne snage, tako da bi inozemci (naročito Azijati) uskoro mogli postati većinsko radništvo, pogotovo u Dalmaciji.
Možete li pojasniti termin Hrvaćani?
-Hrvaćani su svi stanovnici Hrvatske. Umjesto da kažete: “Ja sam stanovnica Hrvatske”, Vi kažete: “Ja sam Hrvaćanka”, dok ja kažem da sam Hrvaćanin. Hrvatski jezik je bogat, ali se brojne riječi ne koriste.
Zašto mislite da je sada dobar trenutak za kandidaturu?
-Ja sam srednjoškolski profesor matematike. Nakon predsjedničkih izbora, Igor Legaz će biti penzioner i tada će imati slobodnog vremena za državničke poslove.
Kandidat ste Dalmatinske akcije. Jeste li i član?
-Član sam Dalmatinske akcije, ali još nisam kandidat za predsjednika Republike Hrvatske. Tek sam nominiran, trebam prikupiti 10000 potpisa građana, pa da budem kandidat.
Jeste li ranije bili politički aktivni?
-Da.
Dalmatinska akcija posljednjih je desetljeća bila u “političkom zapećku”. Očekujete li da će se to promijeniti vašom kandidaturom?
Nije riječ o “zapećku”. Dalmatinska akcija je bila parlamentarna stranka devedesetih. Kada je bila u velikom usponu (što je tadašnju vladajuću strukturu izluđivalo) izvršen je bombaški udar u sjedište Dalmatinska akcije, a onda je javni tužitelj optužio stranačko rukovodstvo da su oni izveli teroristički čin. Nakon nekoliko godina apsurdnog suđenja, svi okrivljenici su oslobođeni, ali posljedice su bile pogubne. Članstvo se doslovno rasulo, pa je stranka brisana iz registra. Nedavno je Dalmatinska akcija obnovljena, ista je to stranka, samo ima drukčiji OIB od onog iz devedesetih.
Javnost Vas je upoznala kao upornog radnika za pomorsko dobro. Hoće li pomorsko dobro i dalje biti u fokusu vaše pozornosti?
Od 2007. godine, slobodno vrijeme sam trošio u teške fizičke radove pokraj mora. U prethodnih 17 godina sam nenaplatno izgradio 53 raznovrsna obalna puta, skale ili prolaza na dubrovačkoj obali, pa je razumljivo da me javnost upoznala kao “radnika za pomorsko dobro”, zato jer su sva moja djela vidna i služe svim stanovnicima planeta.
Kako se narodnosno izjašnjavate na popisu stanovništva?
-Dalmatinac.
Znači li to da ćete se zalagati za ustavno priznanje Dalmatinaca kao naroda (etničke skupine)?
-Dalmatinci su prastara, postojana, emancipirana etnička grupa, a hrvatski Ustav je izostavlja u izvorišnim osnovama i to se mora ispraviti.
New Zealand u službenim ragistrima popisa stanovništva, svakoj etničkoj grupi dodjeljuje kod. Kod za Dalmatince je 12512, kod za Srbe je 12514, kod za Hrvate je 12511 (različite etničke grupe imaju različite kodove).
Nelogično je da za državu New Zealand Dalmatinci jesu narod, a da za svaku jugoslavensku vlast i za svaku hrvatsku vlast, Dalmatinci nisu postojali kao narod.
Dalmatinci su, kao narod, administrativno brisani 1918. godine, nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Svatko tko je iz Dalmacije, a misli da Dalmatinci nisu zasebna etnička grupa, neka otvori korisnički račun, pa neka potraži svog srodnika, prezimenjaka ili sumještanina i shvatit će da grubo griješi.
Jednom kada se narod emancipira, onda “nema više natrag”. Dalmatinci su se odavna emancipirali kao narod i to je činjenica koju valja napisati u Ustavu.
Postoje li još neke etničke skupine u Hrvatskoj koje bi trebalo ustavno priznati?
-Istriani su narod “in statu nascendi”.
Što će Dalmatinci dobiti ako budu ustavno priznati kao narod?
-Dobit će isto ono što su Moravci dobili u Češkoj.
Čehoslovačka administracija nije Moravce priznavala kao zaseban narod, potom ih Češka nije priznavala, ali su se naposljetku, Moravci izborili da budu narod u vlastitoj državi.
Jeste li za političku autonomiju Dalmacije?
-Ja sam za provedbu VI. poglavlja Ustava, te da se Hrvatska razdijeli u 5 regija (umjesto 20 županija), pri čemu bi Dalmacija bila jedna regija koja bi se opsegom podudarala s teritorijem Kraljevine Dalmacije (bez Kotorskog kotara).
Očekujete li da će za Vas glasati građani i izvan Dalmacije?
-Naravno, Dalmatinci su posvuda omiljeni.
Koji je po vama najveći problem u Hrvatskoj? Može li predsjednik potaknuti rješavanje problema?
-Smatram da školstvo (osobito srednjoškolsko) trpi ogromne teškoće zbog nedostatka stručnjaka. Osim toga školstvo je ispolitizirano i nije sekularno.
Predsjednik Republike Hrvatske, na primjer, može inicirati reviziju međudržavnog ugovora s Vaticano, kako bi se iz hrvatskih škola dokinuo vjeronauk.
