71. Splitsko ljeto bliži se svom kraju, sinoć je uz oduševljenje publike održana posljednja baletna premijera, Chopiniana/Valpurgina noć, a ravnatelj festivala Vicko Bilandžić i njegovi suradnici Slaven Raos, Denis Matvienko, Mihail Sinkevič i Ivan Penović osvrnuli su se na rezultate. Prije svega riječ je bila o održavanju kvalitete kroz program, rad s ansamblima i gostujućim umjetnicima, a posebne su zahvale, osim umjetničkom dijelu ljudstva, pripale svim vrijednim zaposlenicima i vanjskim suradnicima kazališta čije je golemo zalaganje iznijelo još jedno Splitsko ljeto. Od sveprisutne i odlično organizirane tehnike preko marljivog i mjerljivo uspješnog marketinga do svih ostalih karika koje svaki, i umjetnički i organizacijski aspekt izvedbi drže na nivou dostojnom nacionalnog kazališta, svi su zaslužili pohvale i želje da se suradnja i dalje nastavi na najvišoj razini, što je posebno istaknuo Davor Vuković, voditelj službe za odnose s javnošću.
Zahvalama je kao prvi govornik počeo intendant HNK-a i ravnatelj Splitskog ljeta, Vicko Bilandžić:
- Ogromno hvala svima uključenima u ovaj festival, u kojemu je sudjelovalo oko 250 naših aktivnih zaposlenika, stotinjak studenata bez kojih bi bilo nemoguće ostvariti sve zacrtano, stotinjak vanjskih suradnika koji u popunili naše ansamble kao istaknuti pojedinci u svim našim programima zadnjih mjesec dana. Ovo je Splitsko ljeto bilo izazovno, iako je pomno i temeljito planirano. Turbulentno smo ušli u festival zbog oluje koja je pogodila grad i poremetila koncept pozornica, a zadržali smo jedan broj gledatelja iako smo izgubili najveću scenu, Bene. Mislim da je izmještanje programa u Spinut bio pun pogodak, a i za „Era s onoga svijeta“ u Vrlici tražila se karta više, imat ćemo to na umu za potencijalnu izvedbu više ubuduće. Hvala mojim suradnicima, iznimna je čast surađivati s njima. Od Denisa Matvienka, Mihaila Sinkeviča i Ivana Penovića naučio sam mnogo, svaki je razgovor s njima inspirativan i poučan. Siguran sam da ste svi na scenama mogli pratiti našu izvrsnu suradnju, a to je publika prepoznala. Slaven Raos, naš ravnatelj tehnike, uložio je ogroman trud u ovaj festival, toj važnoj grani našeg rada sad pomažu i studenti, profit im nije na prvom mjestu, nego učenje nečega novoga, tako radimo na razvoju ljudskih potencijala u operativnom smislu. Rasteretili smo time i naše službe, a ništa nismo izgubili. Prihod je ove godine nešto manji jer smo izgubili veliku scenu na Benama, ali najvažnije – usprkos tome nismo izgubili gledatelje. Moram istaknuti da dvoje naših istaknutih suradnika ide u mirovinu – Davor Vuković, voditelj službe za odnose s javnošću i Vjera Bošković, voditeljica prodaje.
Nagrade „Judita“ ansamblu „Dioklecijana“ i Miji Jurišiću
„Juditu“ za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 71. Splitskog ljeta ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti prvaku Drame Hrvatskog narodnog kazališta Split Miji Jurišiću za ulogu Marka Bruta u tragediji Williama Shakespearea Julije Cezar.
Iz obrazloženja ocjenjivačkog suda u sastavu Jasna Jukić, glumica; Roko Sikavica, glumac; Toni Ćapeta, univ. mag. educ. philol. croat. et angl: „U vrlo kompliciranim tehničkim okolnostima predstave, Mijo Jurišić donosi svoj lik Marka Bruta govoreći vrlo zahtjevne Shakespearove stihove sa lakoćom virtuoza. Gradi svoj lik tako nadahnuto i živo uspijevajući ne robovati konceptima nametnutim izvana, nego unutar njih pronalazi vlastiti autorski glas. Brutova borba između sukobljenih zahtjeva časti, patriotizma i prijateljstva u Jurišićevoj interpretaciji dolaze do gledatelja kao problemi svih nas i tako središnja psihološka drama predstave postaje naše ogledalo.“
Nagradu Judita za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa 71. Splitskog ljeta dodjeljuje se ansamblu operne predstave Dioklecijan Ive Tijardovića - solistima, Zboru, Orkestru i Baletu HNK Split pod dirigentskim vodstvom Harija Zlodre u režiji Ivana Lea Leme.
Dio obrazloženja ocjenjivačkog suda u sastavu: Marija Ramljak, dirigentica i urednica u Odjelu Glazbeni sadržaji Hrvatske televizije, Vesna Coufal Jaić, sopranistica i profesorica solo pjevanja te prof. dr. sc. Goran Sučić:
„Svjetska inscenacija ove monumentalne opere o životu, povijesnom značaju, djelovanju i na koncu smrti imperatora Dioklecijana zasigurno će dugo ostati u pamćenju brojnih gledatelja, Splićanki i Splićana te nas, članova ocjenjivačkog suda. S velikim ushitom, naviknuti na melodiozne i sladunjave arije, duete i zborove iz najpoznatijih Tijardovićevih opereta, Spli'skog akvarela te Male Floramye, uputili smo se u HNK Split prvi put pogledati i čuti operno uprizorenje nikad postavljeno na sceni, a dočekala nas je glazba koju nismo očekivali od domaćeg kralja opereta. Nakon prvotnog šoka , uslijedilo je otkrivanje novog i nepoznatog Tijardovića koji je operu Dioklecijan s pravom smatrao svojim remek-djelom. Zahtjevna postava s čak 25 solista u glavnim i sporednim ulogama (u ovoj skraćenoj verziji ih ima 16 ), zbor, veliki operni orkestar i statisti razlog su zašto se ova ozbiljna opera nije ranije postavila u hrvatskim kazališnim kućama. Zato sve pohvale najprije idu dirigentu Hariju Zlodri koji je cijelim svojim umjetničkim bićem prigrlio ovu operu i gotovo trinaest godina nakon izvedbe skraćene studentske produkcije, upustio se u velik glazbeni pothvat u redukciji opere i njezinih protagonista. Cijeli autorski tim te umjetnički ansambl predvođen solistima te vanjskim suradnicima Opere HNK, baletni ansambl, zbor i orkestar te glumci, njih oko 300, s velikim osjećajem odgovornosti i hrabrosti iznjedrili su ovaj operni spektakl na visokom umjetničkoj razini i na najbolji mogući način tako se odužili slavnom Splićaninu Ivi Tijardoviću, a nas ostale zadužili u njegovanju i očuvanju hrvatskog opernog stvaralaštva i kulturnog identiteta.“
Tehnika kao kotač za „perpetuum mobile“ Splitsko ljeta
Slaven Raos, ravnatelj tehnike HNK-a Split, zadovoljan je svojim sektorom koji se hrabro nosio s izazovima.
- I inače je Splitsko ljeto zahtjevno za tehniku i rad u ovim teškim uvjetima, ovo nam se ljeto dogodilo i nevrijeme koje nam je poremetilo devet izvedbi na Benama, u kratkom smo periodu morali naći nove lokacije i prihvatiti promjene gledališta, seta, pozornice… Taj se problem reflektirao na sve druge lokacije, uložili smo dodatni trud svih naših zaposlenika u tehnici, ponavljam zahvalu intendanta svim sektorima, iznijeli smo ljeto njihovim dodatnim trudom. Ovim putem hvala i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Splita i njihovu zapovjedniku, gospodinu Mikasu, koji nam je mnogo pomogao u Vili Dalmacija s predstavom „Lisica“ te s „Julijem Cezarom“.
Ravnatelj baleta Denis Matvienko istaknuo je da na kraju festivala sreća ipak prevladava nad očekivanim umorom jer su ansambli pokazali izuzetnu kvalitetu.
- Jako sam zadovoljan programom, iako nismo bili na Benama. Bilo nam je prekrasno u Spinutu, hvala tehnici, orkestru… Ovo mi je prvo Splitsko ljeto i sad vidim kako je teško ovo organizirati, operu, balet, dramu, koncerte, a imamo samo jednog Slavena Raosa! Sve smo uspjeli organizirati, napravili smo sve za da zadovoljimo svoju publiku. Sretan sam zbog jučerašnje izvedbe Chopiniane i Valpurgine noći jer je odlične kvalitete, umjetnici su je takvom napravili. Mislim da sad moramo početi razgovarati o sljedećem festivalu, već razmišljamo o tome. Ako želimo nešto odlične kvalitete, moramo početi danas.
I maestro Mihail Sinkevič istaknuo je lijepe impresije o svom prvom Splitskom ljetu.
- Ovo je bilo moje prvo Splitsko ljeto, jako sam zadovoljan i moram zahvaliti svojim kolegama. Orkestar je jako profesionalan i pun sjajnih glazbenika, imamo odličnu suradnju. Hvala kolegi Hariju Zlodri koji je napravio odličan posao s „Dioklecijanom“, kojeg nitko prije nije čuo i njegova je glazba vrlo zahtjevna. Sretan sam što je cijeli ansambl te opere dobio nagradu. Hvala mom kolegi Robertu Homenu koji je dirigirao „Era s onoga svijeta“ i vrlo se brzo pripremio za njega, bila je to izvrsna predstava u Vrlici, publika je bila oduševljena. Solisti HNK Split pokazali su mnogo, to je za mene bio pravi praznik. Posebno mi je drago iskustvo sviranja „Tosce“ na Peristilu gdje sam upoznao duh mjesta kakva nema nigdje drugdje u svijetu, jako sam ponosan što sam ondje dirigirao. Posebno hvala solistima Lesyi Alekseevoj, Grgi Perošu, odličnom hrvatskom pjevaču, i tenoru Joséu Simerilla Romeru. Publika je dolazila i na probe, to je nešto posebno, u životu nisam vidio takvu pozornicu i sad imamo puno novih ideja za dalje. Želimo više predstava ondje, publika mora čuti i vidjeti kako radi HNK Split. Jako je dobro što smo na kraju sezone imali balet, uvijek me raduje suradnja s mojim prijateljem i velikim umjetnikom Denisom Matvienkom. I orkestru odgovara naš Balet, predivna glazba koja je izabrana, mislim da smo to odlično pripremili, iako nije bilo lako promijeniti scenu na Benama, ali dobili smo novu pozornicu. Balet je elegantan, krasan, ansambl raste u kvaliteti, ima puno novih solista, to će biti dobra konkurencija za druge ansamble u Hrvatskoj.
Ravnatelj Drame Ivan Penović istaknuo je da kvaliteta nimalo ne zaostaje za kvalitetom u radu njegova ansambla i postignućima na Splitskom ljetu.
- Hvala svim zaposlenicima HNK-a i vanjskim suradnicima koji su imali pune ruke posla, bez njih ne bismo mogli. Mislim da je Drama bila uspješna i kvalitativno i kvantitativno. Unutar direkcije Drame imamo kvalitetan ansambl i ljude u produkciji koji te zadužuju da ispituješ granice i mogućnosti onoga što mogu proizvesti. Mislim da je publika rasprodanim dramskim događanjima rekla sve. Imali smo tri reprizna naslova, pet gostujućih i dvije premijere. Hvala svim drugim direkcijama na sjajnoj koordinaciji, ispoštovali smo sve programe, posebno hvala sjajnoj suradnji s našom tehnikom koja brine o svima nama. Izrazito sam zadovoljan dramskim premijerama na dvije različite, a jednako zahtjevne lokacije – pokazali smo još jedno lice Vile Dalmacija, koje je ovaj put posveta Dubravki Ugrešić, na što sam jako ponosan, u tako sjajnom, unikatom timu, to je predstava koja će biti zapamćena na razini hrvatske kazališne umjetnosti. Potez odlaska na Srebrna vrata s „Julijem Cezarom“ jako je zahtjevan, to je ponovno prisvajanje centra grada koji je Splićanima oduzet bukom i vrevom turizma, nadglasali smo tu borbu… Hvala svim okolnim stanarima i poslovnicama na suradnji i razumijevanju unikatnosti situacije i centriranjem umjetnosti u središte grada, pokazali smo da nismo utišani. Drago mi je da moja prva suradnja sa Splitskim ljetom prošla ovako, sigurno ću je se dugo sjećati.
Intendant je istaknuo zadovoljstvo brojevima, koji će se kompletirati nakon posljednjih izvedbi „Julija Cezara“ i „Chopiniane/Valpurgine noći“.
- Unatoč gubljenju lokacije Bena održali smo skok broja gledatelja koji se vidi od 2023., ali imamo mali pad u prodaji jer imamo posebne kategorije karata i popuste, nismo dizali cijene usprkos inflaciji. Udio gratisa ostaje na jednakom nivou. Zbog Bena nam je pao broj gledatelja u Operi, koncerti su značajno skočili, s pet fantastičnih orkestara gdje posebno ističem Split Floyd - Orchestral tribute to Pink Floyd. U Baletu također imamo mali pad broja gledatelja, vjerojatno zbog izmještanja s Bena na manju pozornicu, a drugi je balet bio pred malim gledalištem u Dioklecijanovim podrumima, no kvaliteta nije upitna, kao ni odlična popunjenost. U Drami bilježimo porast u broju gledatelja, kao što je ravnatelj Penović rekao – i kvalitativni i kvantitativni skok. Trend je dobar i svjedočimo punim gledalištima na 50 izvedbi za koje su se prodavale ulaznice i 7 slobodnih događanja. To je poticaj da tako i nastavimo.
