Europski parlament jučer je s 408 glasova za, 184 protiv i 60 suzdržanih podržao Prijedlog Odredbe o sigurnim zemljama podrijetla. Zastupnici su također odobrili Dogovor o uredbi o primjeni koncepta sigurne treće zemlje, s 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih.
Novim popisom sigurnih zemalja podrijetla omogućit će se na razini EU-a brzo rješavanje zahtjeva za azil državljana Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kosova, Indije, Maroka i Tunisa, i to na način da će oni biti odbijani po kratkom postupku zbog toga jer se smatra da su ove zemlje sigurne za normalan život, piše Novi List.
Promjena okolnosti
U skladu s ovim novim pravilima pojedinačni podnositelj zahtjeva za azil koji dolazi iz neke od ovih zemalja morat će dokazati da se Odredba EU-a o sigurnim zemljama ne bi trebala primjenjivati u njegovu slučaju zbog osnovanog straha od proganjanja ili opasnosti od ozbiljne nepravde ako ga se vrati u njegovu državu.
Zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u također će se smatrati sigurnima, osim ako relevantne okolnosti ne upućuju na suprotno. Primjerice, ako postoji neselektivno nasilje u kontekstu oružanog sukoba, stopa priznavanja azila njihovih građana na razini EU-a iznad 20 posto ili gospodarske sankcije zbog djelovanja koja utječu na temeljna prava i slobode.
Status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u imaju Albanija (kandidatkinja od 2014.), Bosna i Hercegovina (2022.), Crna Gora (2010.), Gruzija (2023.), Sjeverna Makedonija (2005.), Srbija (2012.), Turska (1999.) i Ukrajina (2024.).
Europska komisija će pratiti stanje u državama s popisa i u zemljama kandidatkinjama, te reagirati ako se okolnosti promijene. Može privremeno odlučiti da država nije sigurna ili predložiti njezino trajno uklanjanje s popisa. Države članice moći će odrediti dodatne sigurne zemlje podrijetla na nacionalnoj razini.
Države članice EU-a moći će primjenjivati i »koncept sigurne treće zemlje« koja nije na navedenom popisu sigurnih zemalja na podnositelja zahtjeva za azil koji nije njen državljanin i njegov zahtjev proglasiti nedopuštenim. I to ako je ispunjen jedan od ova tri uvjeta: postojanje veze između podnositelja zahtjeva i te zemlje kao što je prisutnost članova njegove obitelji u toj državi ili jezične, kulturne te slične veze; ako je podnositelj zahtjeva prošao kroz tu zemlju na putu prema EU-u te je tamo mogao zatražiti učinkovitu zaštitu; ako s tom zemljom na bilateralnoj, multilateralnoj razini ili razini EU-a postoji sporazum ili dogovor o prihvatu tražitelja azila, osim maloljetnika bez pratnje.
Sporazumi koje su EU ili njegove države članice sklopile s tom zemljom moraju sadržavati odredbu kojom se ta zemlja obvezuje da meritorno ispita sve zahtjeve dotičnih osoba za učinkovitu zaštitu.
Vjerodostojan sustav
Određenje treće zemlje kao sigurne i na razini EU-a i na nacionalnoj razini može se provesti uz iznimke za određene dijelove njezina područja ili jasno prepoznatljive kategorije osoba. Ta odredba i ubrzani postupci na granici za podnositelje zahtjeva čije državljanstvo ima stopu priznavanja azila manju od 20 posto mogu se koristiti prije nego se zakonodavstvo EU-a o azilu počne primjenjivati od lipnja 2026.
Izvjestiteljica Lena Düpont (EPP, Njemačka) rekla je da se ovim glasanjem o konceptu sigurnih trećih zemalja osigurava još jedan ključni element za funkcionalan i vjerodostojan sustav azila.
– Omogućavanjem bržeg i učinkovitijeg odbijanja očito neutemeljenih zahtjeva u budućnosti ubrzavamo postupke azila, rasterećujemo sustave država članica i pomažemo tražiteljima da godinama ne budu u pravnom limbu, rekla je Düpont.
Politička prekretnica u upravljanju migracijama
Izvjestitelj Alessandro Ciriani (ECR, Italija) rekao je da je popis sigurnih zemalja podrijetla politička prekretnica u upravljanju migracijama u EU-u.
– Tim se zakonodavstvom završava razdoblje dvosmislenosti i utvrđuje jasan smjer: zajednička pravila, brži i učinkovitiji postupci, zaštita prava na azil za osobe koje za njega ispunjavaju legitiman zahtjev i odlučan pristup suzbijanju zlouporabe. EU se priprema za jasna i provediva pravila koja se temelje na zajedničkoj odgovornosti, rekao je Ciriani.
