Jabuku zovu kraljicom voća, a takva je i na domaćim nasadima gdje dominira nad uzgojem drugog voća. U ukupnoj domaćoj proizvodnji voća, trećinu čine jabuke.
Pod nasadima jabuka je oko 6.000 hektara, što je 15 posto od svih površina pod voćem. Uzgojem jabuka bavi se oko 18 tisuća proizvođača, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je proizvedeno 66.500 tona jabuka, skoro 40 posto više nego 2022. godine.
No i proizvođači jabuka suočavaju se s nevoljama zbog ekstremnih vremenskih (ne)prilika, bilo da je riječ o mrazu, tuči ili suši, piše N1.
“Nitko ovo ne radi za slavu Božju”
“Tko ljetos nije uspio navodnjavati voćke, sada ima strašnu situaciju. Sve je “izgoreno”, plod nema sočnosti. Uzgajivači se pate radeći zaštite, rezidbe, branja, a na kraju se postavlja pitanje smisla svega toga jer nitko ovo ne radi za slavu Božju, nego da nešto zaradi i da od toga živi”, kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Zbog vremenskih neprilika, dodaje, crvene sorte jabuka kao što su Idared, Jonagold i Jonaprince nisu postigle prirodnu obojenosti.
“One nisu toliko izgubile organoleptičku kvalitetu, koliko komercijalnu kvalitetu jer nemaju dovoljno prirodnu boju. Idared, recimo, treba biti 60-70 posto obojana, a sada nije pa se kupci čude, a u trgovačkim lancima odmah kažu da to nije prva, nego druga klasa”, napominje predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Skupa infrastrukutra često ne pomaže
Priroda, kaže, čini svoje svojim ekstremima i neizvjesnostima.
“Protiv mraza se borimo tzv. antifrost sustavima, ali što to vrijedi ako mraz dođe kada ga ne očekuješ i kada mu nije vrijeme. Isto je i s tučom. Voćari stavljaju mreže, ali tuča sve živo poruši. Slično je i s navodnjavanjem. Sve su to jako skupe infrastrukture i investicije”, dodaje.
A kad jabuke ne dotuku tuča, mraz ili suša, onda to učini Vlada ograničavajući cijene jedne od najraširenijih i najprodavanijih – sorte Gala.
Vlada limitira, a trgovci dodatno “opale”
U sklopu paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, Vlada je lani u rujnu među 30 artikala uvrstila i tu sortu jabuke. Cijena jabuke Gala limitirana je na 1,39 eura za kilogram.
“Lani se Gala prodavala za 1,50 ili 1,60 eura za kilogram, a sada je maksimalno dopušteno 1,39 eura. Onda nas na to još “opale” i trgovački lanci koji joj na akciji skinu cijenu pa je prodaju po 1,10 eura za kilogram. Ako znate da se u Zagrebu više i ne može popiti kava za manje od 2,20 eura, praktički kupite dva kilograma jabuka za jednu kavu. Dva kilograma za jednu kavu! Toga nema nigdje”, zdvojno govori Markota.
“Ručno se bere, a nema radne snage”
Troškovi proizvođača su veliki, počev od branja pa nadalje.
“Ručno se bere, nema strojnog branja. To je muka Isusova. A nema ni radne snage. Nema ni prozora berbe. Prozor berbe znači da se plod bere u najoptimalnijim uvjetima, kada jabuka dođe do konzumne zrelosti. Ako pređe konzumnu zrelost, postaje brašnasta”, kaže.
Zbog ekstremnih vremenskih prilika događa se da voće prebrzo dozori.
“Dogodi se da svemu dođe isto vrijeme za berbu, a ne može se sve pobrati jer nema radne snage. I onda puno jabuka popada sa stabala i ode u industrijsku obradu za koju se dobije dvaput manje novca nego što se dobije za konzumnu jabuku prve ili druge klase. Tako to sve češće biva i stoga nam se događa da se površine pod nasadima voća rapidno smanjuju”, kazao je Markota na kraju.
