Klasičan kasnozimski, ranoproljetni dan u Dalmatinskoj zagori: vedro nebo prošarano paperjastim oblacima, zubato sunce još ne grije okolne stijene i siromašno raslinje kao što je to cijela flora i fauna navikla kroz stoljeća. Potpuno je jasno da ovdje gotovo ništa ne može uspijevati, nema tu dovoljno kvalitetnog zemljišta za sadnju visokovrijednih kultura. Ljetne temperature doslovno sprže sve što nije dovoljno otporno, dok se zimski mrazovi i vjetar pobrinu za ostalo. Ostaje minimum dovoljan tek za stočarstvo, ali ne bavljenje govedima nego otpornim grlima koza ili ovaca.
Ipak, taj surovi pejzaž ima svojih draži. Praktički na pola sata vožnje od Splita divljina je dostojna Old Shatterhanda, a prvi znaci ljepših vremena vidljivi su, pardon čujni, i u sramežljivom cvrkutu rijetkih pjevica. Što je prilično čudno, jer područje oko Kladnjica nije označeno niti na jednoj karti značajnoj za očuvanje divljih ptica. Tišinu povremeno ugrožava jedan drugačiji zvuk, karakterističan za urbane sredine. Probija se povremeno, a kako se cestom prema Unešiću približavamo izvoru, postaje konstantan – klasičan zvuk pikamera koji udara o kamen!
Koji kilometar ranije, u samom centru Lećevice, pitali smo tri dječaka uz prometnicu, koji su taman bezbrižno krenuli prema kući nakon dana u školi, gdje se to gradi – samo su slegnuli ramenima na pitanja o centru za zbrinjavanje otpada, znali su samo za 'zaobilaznicu' oko Lećevice koju Županijska uprava za ceste nekadašnjeg prvog čovjeka splitskog HDZ-a Petra Škorića upravo radi.
Ništa čudno da dječaci ne znaju što niče na samom rubu općine, na granici između dvije županije, kad je projekt težak 611 milijuna kuna tek krenuo u realizaciju. Projekt u kojem EU financira 72 posto iznosa kao prihvatljivih troškova, dakle punih 454 milijuna.
Testiranje zaposlenika budućeg Centra
Još koji kilometar vožnje i zaustavljamo se pred ulazom u Regionalni centar čistog okoliša, prometno rješenje skretanja prema tom budućem 'sjedištu svih škovaca' je već odrađeno. Radovi su, sudeći po znatno bližoj halabuci strojeva, u punom jeku. Kroz otvorena vrata žičane ograde izlazi automobil, lokalci u njemu nas gledaju znatiželjno...
- Novinari, jel? Šta je sad zanimljivo? - pitaju nas onako, u prolazu.
- Pa evo, došli vidjeti kako napreduju radovi... Jeste li vi vlasnici ovih terena, što inače mislite o tome što je centar za gospodarenje otpadom došao u Lećevicu? - na brzinu pokušavamo 'užicati' kakav smisleni odgovor.
- Nismo, nismo. Pa mora negdje, mi smo samo došli prošetati psa. - mlađi par se nije dao 'navući' na razgovor o ovoj očito polarizirajućoj temi.
Iako se od ulaza u budući Centar za gospodarenje otpadom miljama uokolo ne da uočiti ljudska prisutnost, osim naravno radnika na gradilištu, čini se da su stanovnici obližnjih naselja odlučili testirati sposobnost zaposlenika budućeg Centra. Već su naime formirane dvije hrpice, što krupnog otpada, što derutnog namještaja pa i šute! A još nije ni prvi kamion betona stigao na lokaciju!
Naizgled pusta panorama u kasno proljeće je potpuno drugačija, uvjerava nad Renata Kelam, općinska vijećnica.
Kelam: "Lažirani testovi"
- Tada bude sve zeleno, a tragedija je da je na ovom području Turska onomad napravila 65 bunara kako bi narod imao vode u vrijeme suše. A naša vlast, HDZ, samo su zatrpali te bunare, ništa nisu obnovili! Lažirana je studija utjecaja na okoliš, lažirani su testovi bojom jer su mjereni u ljetnim mjesecima. Također se odigrala prevara kod otkupa zemljišta – zanimljivo da je u Dugobabama poljoprivredno zemljište otkupljivano po višoj cijeni nego ovdje građevinsko zemljište... A da ne govorim kako su nasilno ušli s bagerima, to je bio strašno za vidjeti. - svjedoči Kelam, koja je rijetka opozicija u općinskom vijeću, prvo s Domovinskim pokretom, a sada kao nezavisna zastupnica. Dodaje kako se to nije radilo niti u komunizmu, kako još uvijek ima ljudi koji nisu dobili nikakav novac za svoju nekretninu, te kako je cijeli projekt RCČO zapravo – neisplativ.
- Ako je to toliko dobro, ako je to toliko čisto da postoji takav centar u središtu Beča kako nas uvjeravaju, zašto ga onda ne otvore u – središtu Splita?! - pomalo je cinična Kelam.
Mi pak nastavljamo dalje makadamskim putem dok kroz suhe grane u daljini vidimo prve kranove radnih strojeva: stotinjak metara dalje otvara nam se vidik, a škrto sivilo dalmatinskog grmlja zamjenjuje golema zaravan. Na njoj caruje teška mehanizacija: bageri u duetu s kiperima čiste kamenjar, nekoliko manjih strojeva nalik rovokopačima rade rupe u zemljištu ostavljajući gomile malih stožaca fine kamene prašine, kamioni, kombiji, poznata kakofonija velikog gradilišta.
Uspostavljeni su putevi po gradilištu, na mjestima se već mogu razabrati prve konture kompletnog pogona. Stoga pomalo nadrealno izgledaju dijelovi gradilišta, usred cijelog obuhvata od desetak hektara, koji su još uvijek praktički netaknuti – na tim 'otocima' između poravnatog terena još uvijek su vidljivi brojni suozidi pa čak i stare pojate, odavno već bez ikakvog krova, no dobro držećih zidova od kamenih blokova...
Odvjetnik Varnica: Ljudi se osjećaju prevarenima
- Imam klijente koji su više novaca dobili za suhozide nego one koji su imali veću površinu 'običnog' zemljišta. Jer suhozidi su se plaćali 500 kuna po kubiku, prema procijeni vještaka, s kojom smo zadovoljni. Pa je tako vlasnik šest tisuća kvadrata zemljišta koji su 'svi u suhozidu' dobio više od vlasnika 30,000 kvadrata 'običnog' zemljišta. - objašnjava nam razliku odvjetnik Darko Varnica koji zastupa 90 posto vlasnika zemljišta koji su kraje prošle godine izvlašteni. Ukupno je na predjelu Šilovića doci gdje će niknuti 'tvornica otpada', pored države, 52 vlasnika terena – a gotovo svima je problematičan obračun cijene njihovih nekretnina.
Preciznije, pojašnjava nam odvjetnik Varnica, ljudi se na neki način osjećaju prevarenima jer su prije gotovo 15 godina dogovorili jednu cijenu s Općinom Lećevica, čak i potpisali predugovor na 95 kuna po metru kvadratnom, da bi im na koncu bila određena cijena od 15 kuna?!
- Provedeno je nekoliko vještačenja, a prema našem tumačenju u pitanju je građevinski zemljište te procjena treba biti u skladu s tim. Pogotovo je vlasnicima terena u Lećevici sporno što se za izgradnju vatrogasnog centra u Vučevici otkupljivalo zemljište po 65 kuna za metar četvorni. Dio vlasnika zemljišta je uzeo novac, no dio nije, i ta sredstva su položena na posebnom računu te se čeka konačno rješenje pred sudom. Mi ćemo iskoristiti sve moguće pravne lijekove, do Upravnog suda pa i Europskog suda za ljudska prava. - najavio je odvjetnik Varnica, dodajući kako eventualno prihvaćanje njihovih argumenata ne znači da će ljudi moći koristiti svoja zemljišta, da će se vratiti u posjed, nego će se provesti nova procjena vrijednosti njihovih nekretnina...
Priča o uhljebljivanju stara gotovo dva desetljeća
[maxbutton id="4" text="Priča o (organiziranom) zbrinjavanju otpada na ovim prostorima stara je gotovo četvrt stoljeća, no početne ideje i vizije uobličene su u firmu prije točno 18 godina. Te daleke 2005. godine osnovana je tvrtka koja je kroz desetljeća mijenjala ime da bi danas bila poznata kao Regionalni centar čistog okoliša Lećevica. Tijekom pustih godina mijenjali su se čelni ljudi (nekoliko godina se na mjestu direktor 'kalio' i Tomislav Šuta, današnji šef splitskog HDZ-a, koji je s te pozicije došao na mjesto direktora Vodovoda i kanalizacije) te praktički fantomske firme. Naime, tvrtka je postojala, sjedište je još uvijek u Splitu, ali na području Lećevice gdje je zapravo trebao niknuti pogon za zbrinjavanje otpada, nikad nije bilo ništa više od kamenjara i niskog raslinja... U 18 godina uglavnom su se radili papirnate verzije projekta, ispitivala se ekonomska isplativost, ali i zaštita okoliša, prvenstveno voda. U međuvremenu je cijela tehnologija planirana za instaliranje u Lećevici došla na rub zastarjelosti. Ipak, početkom godine gospodnje 2023., na lokaciju je stigla teška mehanizacija..." " ]
Doznajemo kada će biti završeni radovi u Lećevici, koliko je sada zaposlenih u RCČO te koliko će ukupno biti otvoreno novih radnih mjesta!
[maxbutton id="4" text="Donosimo odgovore na pitanja koja su nas zanimala u integralnom obliku.'Nakon što je u prosincu prošle godine potpisan ugovor za projektiranje i građenje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1. fazi realizacije te je odabrani izvođač radova uveden u posao, krenulo se s čišćenjem i pripremom terena za početak građevinskih radova. Planirano trajanje svih građevinskih radova je 36 mjeseci. REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA d.o.o. trenutno ima 11 zaposlenih, od kojih je dvoje na porodiljnom dopustu, a dovršetkom Centra za gospodarenje otpadom u općini Lećevica i šest pretovarnih stanica ukupno će biti otvoreno oko 100 novih zelenih radnih mjesta. U skladu s Rješenjima Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije, REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA d.o.o. u listopadu je prošle godine vlasnicima zemljištima isplatio utvrđenu naknadu za zemljište u K.O. Kladnjice na kojem se gradi Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vlasnici zemljišta isplaćeni su u skladu s procjembenim elaboratima na okolnosti vrijednosti zemljišta, građevinskih i poljoprivrednih poboljšica koje su, nakon provedenog očevida, izradili stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina te stalni sudski vještak za poljoprivredu i vještačenje nekretnina u poljoprivredi. Otkup je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. Na temelju predmetnih Rješenja dijelu dosadašnjih vlasnika zemljišta pripadajući iznosi isplaćeni su na njihove bankovne račune. Sredstva namijenjena osobama za koje je u tijeku utvrđivanje vlasništva na temelju rješenja o nasljeđivanju ili drugog postupka te onima koji nisu na vrijeme dostavili brojeve privatnih bankovnih računa isplaćena su na poseban račun Splitsko-dalmatinske županije, koja će im sredstva prebaciti nakon što dokažu da su stvarni vlasnici izvlaštenog zemljišta, odnosno dostave broj računa za isplatu. Ovom prilikom pozivamo navedene vlasnike da se s brojem svog bankovnog računa, odnosno dokazima vlasništva, čim prije obrate Upravnom odjelu za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije kako bi im pripadajuća financijska sredstva bila prebačena." " ]
Više informacije o projektu izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji dostupno je na našoj internetskoj stranici www.rcco.hr
