Ekonomski analitičar Andrej Grubišić jutros je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 rekao kako nije nerazumno očekivati da će u narednih godinu do dvije inflatorni pritisci biti puno veći nego što su bili u posljednjih nekoliko godina, ali da ne očekuje hiperinflaciju.
Govoreći o rastu cijena, Grubišić je rekao da se, bez obzira na svu dobru volju politike, ne može prevenirati što se događa na tržištu. Smatra da bi se država trebala odreći svog dijela kolača, poput PDV-a i trošarina, posebno ako se govori o gorivu.
"Na taj način država može amortizirati i udar na druge cijene", rekao je Grubišić.
"Takvo smanjenje porezne presije imat će kratkotrajni pozitivan učinak. Na srednji rok, a posebno na dugi rok, fiskalna politika po meni tu ne može puno učiniti", rekao je, dodavši da se sve više ispostavlja da su točne premise da "helikopterski novac" ne može biti neutralan za ekonomiju.
Kaže da ne smijemo upasti u zamku kao za vrijeme lockdowna
Grubišić je rekao da ne smijemo upasti u zamku u koju su neki upali kada je došlo do državne intervencije za vrijeme lockdowna.
"Vlade su blokirale poslovnu aktivnost i onda su rekle da će plaćati nekakve naknade. Kako su ih plaćale? Nisu ih plaćale kroz reduciranje i odricanje od poreza, nego kroz tiskanje novca. Drugim riječima, vlada se uvjetno rečeno nije odrekla ničega, nego je uključila tiskarski stroj, ubacila jako puno novca u sustav, i tko to zapravo plaća? Plaćaju građani. Kako? Kroz inflaciju. Upravo je to ono što se sada događa, samo se nije zvalo na taj način", rekao je Grubišić.
Rekao je da ne smatra da je netko imao zločeste namjere, ali da moramo biti svjesni da postoje određene ekonomske zakonitosti koje uvijek funkcioniraju.
"Trebamo prihvatiti da će ova inflacija ponajviše naštetiti onima koji su nešto zaradili, dakle, imaju neke ušteđevine", dodao je.
Grubišić je rekao da limitiranje cijene bilo čega donosi nekoliko reperkusija. Naveo je mogućnost nedostatka tih proizvoda na tržištu jer ih proizvođač ili distributer ne želi isporučivati po cijenama koje ga guraju u gubitak ili uz zaradu koja nije adekvatna, a ako i nastavi opskrbljivati tržište, neće imati novac za dizanje plaća, investiranje u imovinu, servisiranje kreditnih obaveza...
"Postoje reperkusije. U ekonomiji, kao i u fizici, svaka akcija ima neku reakciju koja je vidljiva ili nije vidljiva", poručio je.
Grubišić je rekao i kako je najbolja zaštita radnih mjesta i najbolji poticaj za rast životnog standarda dobro funkcionirajuće gospodarstvo koje vuče privatni sektor, gdje se stvari spontano počnu slagati na svoje mjesto.
Trebaju li građani Hrvatske strahovati od inflatornoga udara?
"Mislim da nije nerazumno očekivati da će u narednih godinu do dvije sasvim sigurno inflatorni pritisci biti puno veći nego što su bili u zadnjih nekoliko godina. Još uvijek sam optimist u smislu da ne očekujem hiperinflaciju.
Ali isto tako očekivao bih da monetarne politike počnu kontrahirati novčanu masu, jer ako to ne naprave, onda će sigurno inflatorni pritisci ostati još neko produljeno razdoblje", zaključio je Grubišić.
