Naš čitatelj s područja Dugog Rata u svom je dvorištu danas naišao na zmiju za koju nije bio siguran o kojoj vrsti je riječ, te je na redakcijski mail zamolio pomoć oko odgovora.
Kontaktirali smo stručnjaka za zmije koji nam je rekao da se radi o crvenkrpici (Zameniu situla), neotrovnici koja slovi za najljepšu zmiju Staroga kontinenta.
Crvenkrpica (Zameniu situla) je zbog svojih crvenkastih do smećkastih mrlja mnogima najljepša hrvatska zmija, a nalazimo je u krškom dijelu Hrvatske.
Crvenkrpica je srednje velika zmija, može narasti do otprilike jednog metra. Vitkog je tijela i male izdužene glave dobro izražene od tijela. Oči su crvenkaste s okruglim crnim zjenicama. Na ovoj vrsti posebno se ističu crvenkaste do smećkaste mrlje tamnih obruba. Različitih su veličina i nalaze se duž leđa i bokova, zbog čega je i dobila hrvatsko ime, a mrlje još i podsjećaju na leopardov uzorak što je razlog njenom engleskom nazivlju (the leopard snake). Od srednje Dalmacije pa na jugoistok ponekad je moguće pronaći jedinke koje umjesto mrlja imaju dvije crvene ili narančaste pruge duž leđa. Na glavi su dvije dijagonalne crne šare. Osnovna je boja žućkasta, smećkasta ili siva, a boja je trbuha svijetložuta na prednjem dijelu, te tamnija na sredini i prema repu.
U Hrvatskoj živi od Istre na sjeveru do krajnjeg juga, kako na mnogim otocima tako i u kontinentalnim dijelovima Dalmatinske zagore. Živi na nižim nadmorskim visinama, uglavnom do 600 metara, ali u južnijim dijelovima može živjeti i na nadmorskim visinama nešto većim od 1000, a na Velebitu čak i do 1300 metara nadmorske visine. Sklonija je sunčanim kamenitim staništima, suhozidima, ruševinama, kamenjarima s makijom, rubovima cesta i puteva, rubovima polja te se često može naći kraj potoka, rijeka i bunara. Nekad ju se može naći i blizu ljudskih naselja, vrtova, vinograda, maslinika, groblja te kuća u koje ponekad zađe u potrazi za hranom, vodom ili zaklonom od ljetne vrućine.
Uglavnom je aktivna danju iako ju se može vidjeti i u sumrak i zoru. Iako je terestrička vrsta, dobra je penjačica. Nije agresivna, ali ako ju se ulovi može ugristi. No kako nije zmija otrovnica, njen je ugriz bezopasan za čovjeka. Crvenkrpica maše i trese svojim repom kad je u opasnosti.
Hrani se gotovo isključivo malim sisavcima poput miševa i rovki, a mladunci jedu guštere. Plijen savladava davljenjem. Pari se u travnju i svibnju te nakon tri mjeseca ženka liježe 3-5 jaja iz kojih se izlegu mladunci koji sazriju nakon tri godine. Crvenkrpica može doživjeti starost od 25 godina u zatočeništvu.
Izvor opisa zmije: Priroda Hrvatske