Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupa na snagu za 13 dana, a donosi brojne pogodnosti među kojima je i tzv. 13. mirovina. Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekao je je da je Zakon danas predstavljen u Saboru kroz 2. čitanje i ide još jednom u javnu raspravu. Rekao je da je ovaj prijedlog zakona uvid u to što se sve radi kako bi život umirovljenika bio dostojanstveniji.
Vidiš je naveo novosti koje donosi zakon, a to su mjesečni dodatak, usklađivanje 80:15, povećanje dodatnog staža, primarno majke sa 6 na 12 mjeseci, ukidanje penalizacije iznad 70 godina, širenje mogućnosti rada uz primanje mirovine.
- Imamo neke nove skupine onih koji će moći raditi uz primanje mirovine. Tu prije svega mislim na hrvatske obrtnike koji do sada to nisu mogli, ali smo u suradnji s njihovom komorom i to dogovorili.
Istaknuo da su do sada imali sveobuhvatan pristup prema mirovinskom sustavu, tako da se mirovinska reforma provodila i 2023. u siječnju, zatim su išle izmjene i sustava kapitaliziranog štednje.
- Ovo je kontinuirani napor da dosegnemo ono što je cilj, a to je nastavak rasta mirovina koji bi do kraja mandata trebali biti minimalno 800 eura, rekao je Vidiš u Otvorenom HTV-a.
- Kao što sam već rekao u zadnjoj emisiji, na temu godišnjeg dodatka koji je novo pravo koje se uvodi, trudit ćemo se da povećanja prava u sustavu mirovinskog osiguranja budu maksimum mogućeg, rekao je Vidiš.
"Sav teret promjena je na leđima umirovljenika i radnika"
Mišo Krstičević (SDP),predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, rekao je da kada govorimo o mirovinskom sustavu i umirovljenicima u Hrvatskoj "jasno govorimo o jednoj političkoj odluci".
- Znači, neko je donio odluku u jednom trenutku da se na umirovljenicima hoće i može šteljeti. I upravo kao tako, ljudi se danas na takve stvari bune ili ne bune, ali za svega stoji neka ista politika. Sav teret tih demografskih promjena, sav teret inflacije i dalje se ostavlja na nekim leđima umirovljenika i na leđima radnika, rekao je Krstičević.
- Ono što treba poručiti nakon ovakvog zakona i ovakvih izmjena je da stvarno nije potrebno raditi dulje. I da stvarno nije potrebno imati mirovinu od koje se ne može živjeti. A najmanje je potrebno imati to jedno i drugo u isto vrijeme. I umjesto da se stalno reže ili stalno štedi na jednoj strani, bolje reći dolje, možemo pogledati na drugu stranu ili gore. I vidjeti kako žive menadžeri, kako se isplaćuju bonusi, kako se daju otpremnine, kako se novac transferira u porezne oaze, kako imamo privatne mirovinske fondove koji izvlače sav novac iz naših džepova. I onda kad to pogledamo s jedne strane i druge strane ili, bolje rečeno, gore i dolje, nama je jasno tko štedi i na kome štedi. Ali isto tako nam je jasno što kao društvo trebamo i možemo napraviti, rekao je Krstičević.
U predizbornom programu HSU-a sve su ove izmjene Zakona
- Uvijek može bolje. I može više. Međutim, Hrvatska stranka umirovljenika je aktivno sudjelovala u pripremama izmjena ovoga Zakona, što ja neću sada ponavljati ovo što je gospodin državni tajnik sve rekao, a i on osobno zna da Hrvatska stranka umirovljenika od samog početka aktivno sudjeluje, dogovaramo se i treba zahvaliti i nastojanjima i Ministarstva i Vlade koji su i razumjeli neke potrebe umirovljenika, a naročito ako se prisjetimo, a ja to moram reći, da prije godinu i nešto dana kad smo izlazili na parlamentarne izbore, Hrvatska stranka umirovljenika je, a ja neću reći jedina, ali jedna od jedinih ozbiljnih političkih opcija iz stranaka imala svoj predizborni program u koji se apsolutno odnosio na boljitak i poboljšanje standarda umirovljenika, rekao je Pejo Trgovčević, član Predsjedništva HSU-a.
- Kada bi vi sad iščitali naš program predizborni, vidjeli bi da su svi ovi segmenti koji su sada ugrađeni u izmjene i dopune Zakona o umirovljenskom osiguranju zapravo sadržani i u našem programu kojeg smo, naravno, željeli prezentirati, a naravno i provesti u ovom mandatu. Mislim da još neke stvari do kraja mandata treba provesti što mi imamo u svom planu i programu i ja se nadam uz razumijevanje i Vlade i predsjednika Vlade, gospodina Plenkovića, da ćemo mi kompletan naš program kojeg smo planirali u ovom mandatu apsolutno provesti.
- Osamsto eura je matematički relativan pojam. Ja neću diskutirati u ovoj, je li to dovoljno, nije dovoljno, naravno da je malo, ali kreće se na bolje, rekao je.
- Na umirovljenicima se štedi uvijek, ali nekad su mirovine za vrijeme nekih drugih vlada smanjivane, odnosno sva prava umirovljenika su bila umanjena. Sada ti isti politički akteri ili opcije govore da je ovo nula, da je malo, da to nije dovoljno, da bi moglo više, ja se slažem s tim, ali nije nedovoljno. Nastoji se izaći u susret umirovljenicima da im se olakša, ne samo povećanje mirovina, nego i ovo što smo do sad rekli, znači stvaranje uvjeta rada onim umirovljenicima koji su još, hvala Bogu, dobrog i zdravstvenog stanja i u mogućnosti su još pridonositi društvu svojim radom, a naročito sada u ovim izmjenama naši obrti koji su u opasnosti da zamru, rekao je Trgovčević.
Smatra da su izmjene Zakona veliki iskorak i da bi trebale potaknuti i poboljšati demografsku sliku Republike Hrvatske.
Špika oštro napao HSU
Milivoj Špika, predsjednik BUZ-a optužio je HSU da im je jedini izborni program bio "trgovački plan" kako se kome "utrpati za poziciju".
- Jedini koji je izašao s programom kako umirovljenike izvući iz siromaštva bio je Blok umirovljenici zajedno. Jedina posljedica rada HSU-a je nikada veći broj umirovljenika koji su pali ispod linije siromaštva, rekao je.
- Najgore je to što se kaže da će do kraja 2028., do kraja mandata prosječna mirovovina narasti na 800 eura. Ta mirovina od 800 eura sa sadašnjih 650 eura je trebala biti već jučer. A do kraja mandata prosječna mirovina bi trebala biti iznad 1000 eura, sukladno obećanjima HDZ-a i Plenkovića još iz 2016. godine, rekao je Špika.
Špika kaže da imamo sve više umirovljenika koji ne mogu preživjeti te da se izlazi s "nekakvim statističkim brojkama s kojima se manipulira".
Smatra da je najveći problem u RH oko 840 000 radničkih mirovina.
- Ti ljudi su na mjesečnoj razini oštećeni za oko 150 eura, na godišnjoj razini u prosjeku za oko 1800 eura, rekao je.
Trgovčević je reagirao i zamolio Špiku da se ostavi Hrvatske stranke umirovljenika u kojoj je bio "jer ovo nije predizborno vrijeme".
