Na društvenim mrežama, ponajprije na Facebooku, posljednjih dana širi se novi val lažnih i potencijalno opasnih oglasa koji na prvi pogled djeluju kao vjerodostojne vijesti. Ovi oglasi nose obilježja legitimnog novinskog sadržaja, uključujući logotipe etabliranih medijskih kuća, fotografije političkih lidera te navodno šokantne izjave — no iza njih stoji prevara osmišljena kako bi manipulirala korisnicima i ugrozila njihovu sigurnost.
U centru najnovijeg slučaja nalazi se lažni oglas koji se, prema svemu sudeći, predstavlja kao sadržaj objavljen na portalu Jutarnji list. Oglas dolazi s profila naziva "Paulo Yuevedo", koji prema javno dostupnim informacijama ima sjedište u Vijetnamu. Ono što ovom profilu daje dodatnu težinu i kredibilitet u očima korisnika jest činjenica da je verificiran, odnosno da ima poznatu plavu kvačicu, oznaku koju je moguće kupiti putem Facebookove usluge uz mjesečnu ili godišnju naknadu.
Oglas sadrži fotografiju hrvatskog premijera Andrej Plenković, uz logo Jutarnjeg lista i privlačan, senzacionalistički naslov koji sugerira da se radi o važnoj i šokantnoj informaciji. Korisnici koji kliknu na oglas preusmjeravaju se na nepoznatu i sumnjivu domenu, primjerice "www.best-day2025.com", koja nije povezana ni s jednom legitimnom institucijom, medijem ili državnim tijelom.
Cilj ovakvih objava nije informiranje javnosti, već stvaranje dojma hitnosti i šoka koji će potaknuti korisnika na klik. Uobičajeni izrazi u tim oglasima uključuju rečenice poput "Šokantna izjava!", "Potresla cijelu zemlju!" ili "Saznajte kako to utječe na vas!" — sve u funkciji izazivanja emocija poput straha, iznenađenja ili znatiželje. Prevaranti pritom koriste fotografije javnih osoba, poput premijera Plenkovića, te logotipe poznatih medija (u ovom slučaju Jutarnjeg lista) kako bi podigli razinu vjerodostojnosti i stvorili dojam da se radi o legitimnom sadržaju. U stvarnosti, riječ je o obliku digitalne manipulacije i krađe identiteta.
Kada korisnik klikne na poveznicu, najčešće se otvori stranica koja promovira sumnjive proizvode — poput "čudotvornih krema", "programa za brzo bogaćenje" ili "sigurnih kripto investicija". U drugim slučajevima, korisniku se pokušava ukrasti osobne podatke, poput imena, adrese ili broja kreditne kartice. Pojedine stranice mogu pokušati instalirati i zlonamjerni softver na korisnički uređaj, čime dolazi u pitanje i tehnička sigurnost korisnika.
Tko stoji iza toga i što žele postići?
Iza ovakvih oglasa uglavnom stoje prevarantske organizacije ili pojedinci koji se bave tzv. klikbejt i scam marketingom. Njihovi ciljevi su višestruki: Zarada: Ostvaruje se putem klikova, prodaje lažnih proizvoda, krađe podataka i afilijacijskih linkova. Manipulacija: Ciljano se šire dezinformacije kako bi se utjecalo na mišljenja, ponašanje ili čak političke stavove korisnika. Generiranje prometa: Svaki klik povećava broj posjeta određenoj stranici, čime se povećava i njezina vrijednost na tržištu digitalnih oglasa.
Osim što šire neistinite informacije i narušavaju povjerenje u medije, ovakvi oglasi mogu imati vrlo konkretne posljedice za pojedince. Najblaža posljedica može biti privremena blokada korisničkog računa na Facebooku, dok su ozbiljnije posljedice krađa identiteta ili financijska šteta uslijed davanja povjerljivih podataka prevarantima. Mnogima će ovakve objave odmah izgledati sumnjivo, no nisu svi korisnici jednako informatički pismeni, što prevaranti i iskorištavaju.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci savjetuju sljedeće korake kao osnovne mjere zaštite: Provjeravajte izvore: Ne vjerujte objavama koje dolaze s nepoznatih domena ili profila sumnjivog imena, neovisno o tome imaju li verificiranu oznaku. Informirajte se iz vjerodostojnih izvora: Ako je neka vijest istinita i relevantna, prenijet će je etablirani mediji. Ne klikajte na sumnjive poveznice: Oprezno s nepoznatim linkovima koji izgledaju neslužbeno ili vas odvode na stranice koje nemaju nikakvu poveznicu s domaćim portalima. Prijavite oglas: Facebook omogućuje prijavu sumnjivih oglasa i profila — iskoristite tu opciju.
Lažne vijesti, klikbejt sadržaji i digitalne prevare postaju sve sofisticiranije, koristeći napredne marketinške taktike i tehnička rješenja kako bi se predstavile kao vjerodostojan sadržaj. Ovaj najnoviji slučaj, u kojemu se iskorištava lik hrvatskog premijera i logo uglednog medija, jasan je pokazatelj kako ni političari ni novinske kuće nisu pošteđeni pokušaja manipulacije.
