Zbog aktualnih kretanja na globalnom tržištu energenata uzrokovanih ratom na Bliskom istoku, već je došlo do rasta cijena umjetnih gnojiva, i to za nešto više od 30 posto u odnosu na prethodno razdoblje, kažu u Petrokemiji i poručuju da će imati dovoljne količine gnojiva za potrebe tržišta jer proizvodnja u njihovim pogonima kontinuirano traje.
– Za domaće tržište, uoči proljetne sjetve, planirano je približno 100 tisuća tona mineralnih gnojiva. Opskrba hrvatskog tržišta i domaćih poljoprivrednika i dalje nam je prioritet, dok će se preostale količine plasirati na izvozna tržišta, odgovorili su iz Petrokemije na upit Novog lista.
Nastavak inflacije
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ne dvoje da će gnojiva za proljetnu sjetvu biti dovoljno, ali upozoravaju na cijenu.
– Cijena gnojiva koje se koristi u proljetnoj sjetvi poskupjelo je s 350 eura po toni na 450 do 500 eura, a kad se tome pridoda rast troškova plavog dizela koji je poskupjeo još prije tri tjedna s 0,76 na 0,80 eurocenti za litru, a sada i na 0,89 eurocenti, troškovi seljaka po hektaru bit će veći za 100 do 150 eura nego prošle godine, ovisno o žitarici, pojašnjava Mato Brlošić iz HPK-a. Dodaje da je za jedan hektar uzgoja žitarica potrebno između 3,5 do 4 tone gnojiva koje je poskupjelo za 30 posto, dok je istodobno cijena pšenice ostala na razini od prije 25 godina, odnosno tona pšenice danas stoji 170 eura, dok je za gnojivo potrebno izdvojiti od 700 do 800 eura.
– Ako cijena pšenice ne bude išla gore, stvarat ćemo samo gubitke. Troškovi su neodrživi, ljudi crpe zadnje zalihe, a s ovakvim cijenama ne mogu investirati u nove strojeve, traktori su nam stari od 35 do 40 godina i radit ćemo dok traktori budu mogli jer nema novca za njihovo održavanje ni za kupnju novih, navodi Brlošić.
Kaže da je poskupljenjem gnojiva najviše pogođena primarna poljoprivreda, odnosno ratarstvo, a država bi mogla pomoći otkupom pšenice kroz Robne zalihe po burzovnim, odnosno tržišnim cijenama, dok su seljaci kao mjeru pomoći od Ministarstva poljoprivrede zatražili moratorij na otplatu kredita. S obzirom na to da gnojiva u prosjeku čine 15 do 30 posto ulaznih troškova poljoprivrednika i da je sektor ratarskih kultura već pod jakim pritiskom, s negativnim maržama zabilježenim treću godinu zaredom, ova situacija mogla bi eskalirati u mnogim državama članicama Europske unije, smatraju u HPK-u. Ako cijena pšenice i ostane ista, mlinari i pekari će vjerojatno podići cijenu pekarskih proizvoda zbog rasta troškova energenata, napominje Brlošić. Za uljarice kaže da će im cijene blago porasti, dok kod povrća cijene ionako stalno rastu pa je za čekivati nastavak rasta cijena povrća.
Domaće potrebe
Situacija će za poljoprivredni sektor biti još gora, upozorava Brloščić, jer će iduća omotnica za poljoprivredu za razdoblje od 2027. do 2030. biti 18 posto manja od aktualne, dok je istodobno cijena mehanizacije u 10 godina otišla gore za 100 posto. Također podsjeća da su gradovi i općine prošle godine dva puta povećavali cijenu zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, što je seljacima bio dodatni trošak.
Hrvatska inače ima dovoljno sjemena, a u odnosu na prošlu godinu više ga je za šest posto pa čak i za izvoz od gotovo 9.000 tona. Sjemena šećerne repe ima u većim količinama nego lani, cijena mu je na razini prošlogodišnje, slična je situacija i sa suncokretom, dok je kod kukuruza nešto manji interes poljoprivrednika, međutim količine su i dalje osigurane, napomenuo je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Goran Jukić.
Hrvatska godišnje proizvede više od tri milijuna tona žitarica te oko 450 tisuća tona uljarica. Više od milijun tona žitarica, ponajviše pšenice i kukuruza, odlazi u izvoz, dok je samodostatnost u tim kulturama oko 150 posto, a kod uljarica čak 250 posto. I proizvodnja šećera bi trebala zadovoljiti domaće potrebe.
Europskoj poljoprivredi prijeti nestabilnost
Hvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava da Europskoj uniji i Hrvatskoj prijeti nestašica gnojiva i veliki rast cijena. Naime, podaci Europske komisije potvrđuju dramatičan i neviđen pad uvoza umjetnih gnojiva u EU-u nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). Tako je samo u siječnju ove godine EU uvezao tek 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s više od milijun tona u istom mjesecu 2025., odnosno uvoz je pao na manje od 16 posto svoje uobičajene razine. Dušična gnojiva, na koja izravno utječe CBAM, čine otprilike 46 posto ukupne potrošnje gnojiva u EU-u, pri čemu se više od 30 posto tih količina tradicionalno uvozi, piše Novi list.
– Smanjenje ovog opsega ne može se apsorbirati bez posljedica i predstavlja izravnu prijetnju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje diljem EU-a, te će utjecati na destabiliziranje tržišta, navode u HPK-u.
U međuvremenu, cijene gnojiva na EU tržištu nastavljaju rasti. U siječnju 2026. bile su 25 posto više od prosjeka 2024. godine.
