U seriji intervjua pod nazivom "Druga strana politike" razgovarat ćemo s akterima koji kroje političku sliku Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Saznat ćemo kako su se našli u politici, tko su im uzori i oponenti, kojim se idejama vode kroz svoje društveno djelovanje, ali i drugu stranu njihovih biografija – čime se bave u slobodno vrijeme te kakav život vode izvan svijeta politike. Naš sugovornik je Branimir Urlić, predsjednik stranke Direkt.
Poznato ste političko lice u Splitu. Bili ste gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Splita u stranci Pametno, a sada ste predsjednik stranke Direkt. Što vas je potaknulo da se bavite politikom i koji je trenutak bio presudan za vaš angažman?
- Moja priča s društvenim angažmanom započela je prije otprilike 15 godina, kada sam upoznao grupu sugrađana koja je upozoravala na razne gradske probleme. Zajedno smo osnovali udrugu Građanska inicijativa Split, koja je sudjelovala u mnogim akcijama i godinama se borila protiv brojnih negativnih pojava u gradu, prvenstveno onih komunalne tematike i vezanih uz očuvanje prirode. Potaknula me želja za promjenama i većim uključivanjem javnosti u donošenje odluka važnih za grad koji smatram svojim domom.
Bili ste dio prve ekipe u stranci Pametno, uz sadašnju saborsku zastupnicu Marijanu Puljak i aktualnog gradonačelnika Splita Ivicu Puljka. Danas ste jedan od najvećih kritičara ove gradske vlasti. Poznati ste po iznošenju brojnih prijedloga za bolji Split i ne libite se ukazivati na nepravilnosti i nezakonitosti u podmarjanskom gradu. Jesu li vas Puljkovi razočarali, s obzirom na to da ste nekoć bili dio njihove najuže ekipe, a sada ste među najglasnijim kritičarima?
- Počeo sam kao član Inicijative za pametan grad na kotarskim izborima, a ubrzo sam postao i jedan od osnivača stranke Pametno. Ponosan sam na to razdoblje i veseli me što sam upoznao mnogo dragih ljudi koji danas uglavnom više nisu politički aktivni. Nema tu razočaranja – svatko je izabrao svoj put. Šteta je jedino što netko nije mogao suspregnuti vlastiti ego i prestati gledati ostale suradnike kao alat za osobnu promociju. To više ni ne treba posebno spominjati kad imamo čitavu skupinu ljudi koji su imali slično iskustvo suradnje s njima – mislim da je to dovoljno jasan pokazatelj. Konstruktivna kritika trebala bi biti sastavni dio normalnog političkog djelovanja, kao i rasprava te spremnost na kompromis – što, nažalost, trenutnoj gradskoj vlasti očito nije među osobinama. To je, vjerujem, svima jasno.
Možete li ukratko objasniti što je dovelo do vašeg razlaza s Puljkom? Mnogi vaši bivši kolege također su napustili Ivicu i Marijanu Puljak i sada su članovi stranke Direkt (bivša stranka Pametno za Split i Dalmaciju). Što se dogodilo?
- Možemo to sažeti u već ranije navedenom, ali i dodati da je većini ljudi u splitskom ogranku stranke dosadila samovolja obitelji Puljak. Nisu bili suglasni s naprasnim ujedinjenjem s drugom strankom, koje je očito bilo vođeno nekim njihovim interesima, a završilo je tako da su se i s novim partnerima razišli nakon svega nekoliko mjeseci.
Koji je, prema vašem mišljenju, najbolji potez Ivice Puljka tijekom njegova mandata? Smatrate li da svi ključni projekti u Splitu kasne ili se uopće ne realiziraju? Tko je za to odgovoran? Mislite li da Puljak nije imao dovoljno vremena da u jednom mandatu ostvari značajne promjene u Splitu? S druge strane, koji su njegovi najveći promašaji i zašto?
- Razvoj grada ne može se promatrati kroz četverogodišnje mandate, nego kroz glavne smjernice kojih bi se trebale držati sve političke opcije, uz naravno prilagodbu politika zbog promjena u širem okruženju. Kao prvo, to su ključni infrastrukturni zahvati i promišljanje o održivosti grada, a kao drugo, u slučaju Splita, trenutno je to borba za očuvanje života u gradu i demografska depresija. Puljak i njegova ekipa realno nisu znali što im je činiti, pa je bilo očekivano da će se uhvatiti gotovih projekata iz prethodnog mandata. No, neshvatljiv je populizam i PR-ofenziva oko svakog projekta, zbog koje površni promatrač može steći dojam da je nešto gotovo ili pred realizacijom, iako u stvarnosti postoji samo kao ideja na papiru. Gradonačelnikova obećanja iz kampanje ostvarena su u malom postotku, bez obzira na to što govore njegovi 'semafori', a dovoljno je bilo svake godine promatrati višekratne izmjene proračuna zbog lošeg planiranja i izvršenja.
Kako ocjenjujete posljednji saziv Gradskog vijeća Splita? Iako niste bili njegov član, sigurno ste pratili zbivanja. Ako povučemo paralelu, koje su ključne razlike između saziva u kojem ste vi bili vijećnik i ovog posljednjeg?
- Nikako. Kada usporedim s sazivom u kojem sam bio vijećnik, postane mi tužno vidjeti i poziciju koja samo diže ruke i opoziciju koja je nekako beskrvna, bez žara — da budem nježan u opisu. Možda jedino kolega Davor Matijević tu malo odskače od prosjeka, a mislim da je i najaktivniji vijećnik.
Kada je riječ o zelenim politikama, je li Split napredovao ili nazadovao? Mislite li da grad može i mora bolje? Što biste vi predložili ili promijenili da ste na poziciji moći? Gradonačelnik često ističe potrebu za temeljitim čišćenjem grada – primjećujete li vi konkretne promjene u tom pogledu?
- Ako pod zelenim politikama u užem smislu ovdje podrazumijevamo gradsko zelenilo i gospodarenje otpadom, ocjena za zelenilo je prolazna, a za gospodarenje otpadom loša. Imamo sreću da je Fond za zaštitu okoliša u više navrata financirao sadnju drveća po gradu nakon našeg amandmana za pošumljavanje iz 2021. godine, no grad i dalje nije poduzeo nikakve korake za povećanje i uređenje novih zelenih površina, posebno na istoku grada. Gospodarenje otpadom je tužna priča o kojoj u Direktu govorimo već godinama. Završilo se s postavljanjem polupodzemnih kontejnera, ali ništa drugo nije napravljeno – nema kompostane ni sortirnice, a za nekoliko mjeseci bit će pun i Karepovac. O tome nismo čuli ništa od gradonačelnika. Njegovo okrivljavanje HDZ-a zbog neizgradnje Lećevice neće Splićanima pomoći kad im ulice budu zatrpane smećem.
Kako potaknuti građane da češće koriste javni prijevoz? Split i dalje zaostaje u tom segmentu, a nepovjerenje građana u javni prijevoz i dalje je izrazito prisutno. Smatrate li da je problem u mentalitetu Splićana ili je organizacija javnog prijevoza jednostavno loša i neprivlačna građanima?
- Potrebno je poboljšati sustav i uskladiti ga s drugim čimbenicima, poput parkiranja i alternativnih oblika prijevoza. Iskustva iz drugih sredina u Europskoj uniji pokazala su da čak ni besplatan prijevoz ne utječe značajno na njegovo češće korištenje. Ključ leži u kvalitetnoj organizaciji linija i učestalosti polazaka. Neprihvatljivo je da se udaljenost koju automobil prijeđe za 5 minuta javnim prijevozom prelazi za 45 ili više minuta.
Što Splitu trenutno najviše treba? Koji bi projekt, prema vašem mišljenju, trebao biti prioritet? Koji bi potez novog gradonačelnika bio ključan za napredak grada?
- Mislim da je gradonačelnik potpuno zanemario problem priuštivog stanovanja, dok grad svakodnevno gubi stanovništvo. Centar grada i okolni kvartovi bilježe gubitak od 30–40 % stanovništva, dok istovremeno imamo intenzivnu gradnju u novim kvartovima, koja često ne služi stanovanju nego mešetarenju. Ovo bi trebao biti fokus svake gradske uprave – zaludu su nam sve škole i vrtići ako neće biti nikoga tko će ih pohađati. Na prošlim izborima Direkt je također imao već razrađene planove za pokretanje izgradnje stanova, ali ništa se nije pomaknulo s mrtve točke. Osim za mlađu populaciju, trebalo bi izgraditi i centar/dom za starije osobe, jer znamo koliko su naši stariji sugrađani zanemareni u tom pogledu. Neshvatljivo mi je da se u četiri godine mandata, uz sigurnu većinu u Gradskom vijeću, nisu provele ni tehničke izmjene GUP-a, koje su u većem dijelu bile davno pripremljene. Ne vidim opravdanje za to, osim ako se nekome nije željelo pogodovati postojećim stanjem.
Pređimo malo na vašu privatnu stranu. Imaju li vaši bližnji razumijevanja i podrške za vaše političko djelovanje? Kako reagiraju na vašu političku angažiranost?
- Zahvalan sam supruzi na podršci tijekom svih godina mog političkog angažmana, a upravo su moja djeca moj najveći motiv da, u okviru svojih mogućnosti, učinim grad boljim mjestom za život. Bez obitelji, prijatelja i kolega koji su uvijek tu za savjet i podršku, sve bi bilo mnogo teže.
Radite li posao koji ste oduvijek željeli raditi? Uživate li u svom poslu i smatrate li da ste ostvarili svoj profesionalni san?
- Uživam u svom poslu, veseli me svako novo istraživanje i rješavanje problema u poljoprivrednoj proizvodnji, odlazak na teren te suradnja s našim poljoprivrednicima i kolegama iz Hrvatske i inozemstva. Imam sreću što radim u timu s ljudima različitih struka te što se međusobno kvalitetno nadopunjujemo u svakodnevnom radu.
Kako provodite slobodno vrijeme? Što vas najviše opušta? Imate li neki hobi?
- Volim putovanja, a posebno planinarenje s obitelji, iako u posljednje vrijeme ne stižem koliko bih htio. Zadovoljan sam kad mogu provesti koji dan u maslinicima na djedovini u Drašnicama na Makarskoj rivijeri ili otići na dobar rock koncert.
Koja je vaša najveća neostvarena želja?
- Prehodati Viu Adriaticu od Prevlake do Istre.
