U Hrvatskoj dramatično pada broj proizvođača mlijeka. Samo od početka ove godine farme je zatvorilo njih 300, u prosjeku dvije svaki dan. Pad broja proizvođača mlijeka bilježi se još od ulaska Hrvatske u Europsku uniju i ne zaustavlja se. 2013. imali smo oko 13 tisuća proizvođača, danas ih je oko 3300. Sa 600 milijuna litara godišnje, proizvodnja je pala na malo više od 400 milijuna. Trenutačno zadovoljavamo manje od polovine potreba za mlijekom, više od polovine uvozimo. Istodobno, cijena mlijeka u trgovinama nikad nije bila veća, u kratko je vrijeme porasla za 40%. Neki predviđaju i najcrnji scenarij - da ćemo ostati bez domaće proizvodnje mlijeka, a litru plaćati i 15 kuna, javlja HRT.
Na obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu nedaleko od Dugog Sela mlijeko i sir proizvode se već stotinu godina. Mnogo se toga od tada promijenilo: obnovljena je štala, otvorena sirana, kušaonica, ulagali su i u oznake kvalitete. I dalje s neizvjesnošću gledaju na budućnost.
- Iskreno, mi sa svojih 300 litara mlijeka ne bi mogli živjeti da prodajemo samo mlijeko, sir je dodana vrijednost, ali puno je muke i truda uloženo u njegovu proizvodnju i na kraju u prodaju. Samo mlijeko po litri ne bi trebalo biti ispod četiri kune da bi se ono isplatilo proizvoditi, ističe Romina Zadravec iz Obiteljske sirane Kusanovec.
A otkupna cijena mlijeka tek posljednjih mjeseci počinje rasti: sada se otkupljuje za malo više od tri kune. Porast od 29%, dok su istodobno proizvođačima mlijeka troškovi proizvodnje rasli više od 300%.
- Mi smo sad obavili sjetvu koja je bila više od 100% skuplja nego je bila do sada. Proizvodnja hrane bude više nego 100% skuplja. Energenti, dizel je skuplji i do 300%, ne daj Bože da se to nastavi, ističe Igor Rešetar iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Njihovi europski konkurenti u boljem su položaju. Lakše dolaze i do zemlje, koja je našim proizvođačima prijeko potrebna. Izračunali su - da bi sami proizveli dovoljno hrane za jednu kravu, trebali bi imati hektar i pol do dva - zemlje.
Europski proizvođač mlijeka sa 60-ak krava na granici je isplativosti, a kod nas je prosjek - 23 krave. Uza sve te razlike, najveća je ona da europski farmeri sami proizvode električnu energiju.
- Imate u jednoj Nizozemskoj, svaka farma od 200-300 krava proizvodi energiju, ima bioplin, ima malu vjetroelektranu ima solare, a njihova mliječna industrija koja isporučuje mlijeko kupuje struju od svojih farmera po tržnoj cijeni bez posrednika. Kod nas to ide izuzetno sporo, izuzetno komplicirano, govori Branko Bobetić iz Gospodarsko interesnog udruženja "Croatiastočar".
U Hrvatskoj 90% mlijeka koje se proizvede otkupe tri najveća prerađivača mlijeka. I prerađivači su zatvarali vrata, no njihove kooperante preuzeli su oni najjači.
- Ti jaki otkupljivači postaju sve jači, a naši proizvođači su relativno mali, oni koji su se pokušali udružiti se u proizvođačke organizacije nisu dobili adekvatnu potporu. Nije se išlo na zaključenje godišnjih ugovora, nismo primijenili taj mliječni paket koji je EU zapravo donijela kao jedno rješenje problema jer mliječni sektor je osjetljiv na sve poremećaje, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu politiku.
A naš potrošač plaća sve skuplje mlijeko. Cijena u trgovini u prosjeku je veća za 40% nego prije nekoliko godina. Pola količine mlijeka koju potrošimo iz uvoza je, a i domaćeg sira sve je manje. Njegov uvoz lani se utrostručio. Da bi ga sami više proizveli, trebali bi proizvoditi više mlijeka.
