Jedan od izvjestitelje tematske sjednice splitskog Gradskog vijeća bio je dr. sc. Milan Pernek, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatskog šumarskog instituta.
Kazao je da je mediteranski potkornjak bio prisutan na Marjanu još u 19. stoljeću što se može vidjeti u Prirodoslovnom muzeju.
- 2016. radi se o pojedinačnim zaraženim stablima. Danas su u Dalmaciji različita područja Dalmacije nalaze u različitim fazama prisutnosti mediteranskog potkornjaka. Sve je jako vezano uz klimatske promjene. Marjan je prvi koji je dao informacije o prisutnosti potkornjaka u Dalmaciji. Primjerice na Marjanu je lani postavljeno 10 feromonskih klopki i služe da vidimo u kojoj je fazi populacija.
Ove godine ćemo postaviti još 30 klopki. One služe kao monitoring, no postoji nada da djelomično mogu reducirati populaciju. Situacija je ove godine dosta bolje nego lani. Lani smo imali bar 5 generacija na Marjanu.
Pojava potkornjaka nije čudna, ima ih po Europi, Americi čak i alpskom području na 800 metara nadmorske visine. Zbog klimatskih promjena više potkornjaka preživljava zimi šo su veći preduvjeti da naprave štetu. Zaražena stabla treba micati što prije. Kada čujete 20 tisuća stabala, ne treba sva stabla micati sada nego na ona koja su izvor zaraze.
Mrtva stabla se mogu kasnije odstranjivati, ali po meni čak mogu i ostati jer je to forsiranje biodiverziteta, no to je sad pitanje protupožarnih stručnjaka.
Ne treba ih ostavljati uz puteve. Ove godine na Marjanu je 18.9 posto mrtvih stabala, lani 6.3, a 2017. je bilo 5 posto. 53,8% stabala je trenutno zdravo. Postoje čak i gore prijetnje boru od potkornjaka. On je ništa prema nematodi. Da se dogodila nematoda, sve bi otišlo. Što se tiče budućnosti pozitivno je to da će se vratiti autohtona vegetacija. Jučer je ovdje bio tim iz Instituta da se vidi koliko dio šume treba pošumiti i vjerujem da će se procjena napraviti sljedećih mjesec dana. Važna je sanacija stabala, ali i biološka sanacija.