Prošlu subotu u studiju Dalmacije Danas sučelili su se splitsko-dalmatinski dožupan Ante Šošić (HDZ) i splitski gradski vijećnik Jakov Prkić (Direkt).
Naši gosti sučelili su se u četvrtom Dalmacija Danas DUELU na temu Regionalnog centra čistog otpada - Lećevica.
Kao gošću Prkić je poveo Kristinu Vidan, dok je Šošić ispričao svog gosta koji, nažalost, iz opravdanih razloga nije mogao prisustvovati.
Karepovac je dijelom saniran, no trenutno je pri maksimumu svoga kapaciteta. Iduća godina posljednja je godina kada će se otpad odlagati na Karepovac. Javnost sve više zanima što je sa CGO Lećevica.
Kada možemo očekivati dovršetak Lećevice i kada bi ona mogla proraditi punim kapacitetom? Do kada će Karepovac uopće moći primati otpad?
"Lećevica je zamišljena kao centar za gospodarenje otpadom plus šest pretovarnih stanica. Od toga su tri pretovarne stanice u izgradnji, ostao je Split, Hvar i Vis. U izgradnji su Brač, Sinj i Imotski. Imotski je već u fazi probnog rada. Prva faza Lećevice već je dovršena. Prije neki dan bila je svečana dodjela 70 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a prethodno je dodijeljeno 8.9 milijuna eura. To je za drugu fazu izgradnje Lećevice. Najkonkretnije, očekujem objavu početka nabave za radove drugu fazu do Nove godine. Nakon toga, molim Boga da ne bude previše rokova potencijalnih izvođača, da ne produžuju rokove za upite i odgovore za pitanja, da u najkraćem mogućem roku odaberemo izvođača i krenemo s gradnjom. Optimistično gledajući bio bih zadovoljan kad bi do 1.7. izabrali izvođača, što bi uključivalo rok gradnje od 18 mjeseci, a početak rada bi bio krajem 2027., u prvom kvartalu 2028. godine. Što se se tiče Karepovca, tu postoji jedna fama koja ne stoji. Karepovac i sva druga odlagališta na području županije su u ovlastima gradova i općina. Oni jesu u korelaciji sa regionalnim centrom za gospodarenje otpadom, ali ovlaštenja su drugačija. Njima upravljaju komunalne tvrtke, ali drugi gradovi i općine koji deponiraju na tim odlagalištima plaćaju naknadu po toni. To su dvije različite vrste ovlaštenja", kaže Šošić.
"To jesu dvije različite vrste. Zbrinjavanje otpada je problem lokalnih samouprava, ali zakon je takav da županija treba napraviti regionalni centar i sad je to prepucavanje, što je bilo prije kokoš ili jaje, ali situacija je jednostavna - svak brine za svoje. Gradovi i općine moraju brinuti za svoj komunalni otpad, a županija se morala brinuti za to kad ćemo imati regionalni centar. Trebali smo ga imati već odavno. Šibenik je krenuo nakon nas i oni su nas prestigli, njihov regionalni centar radi", odgovorio je Prkić, a zatim podsjetio kako je sve išlo.
"Mogu podsjetit na povijest. Prošlo je već 20 godina od tih prvih ideja kada bi to trebalo biti gotovo. Imali smo prve rokove da će biti prije 18 godina gotovo, pa se to sve rastezalo. U jednom trenutku smo imali karavane autobusa koji su vozili prema Austriji pojašnjavajući našim ljudima kako će to izgledati u budućnosti. Naravno, to se nije dogodilo. Našao sam zapisanik sa Županijske skupštine iz 2016. godine kada je Klement Bašić pitao privremenog upravitelja Tomislava Šutu kada će centar biti gotov. Šuta je rekao da će biti gotov do kraja 2018. godine. U kampanji 2017. isto se spominjalo rok od 3-4 godine. Neke stvari su bile prepreka, ali očekivalo se da će županija raditi više na tome da se to konačno i završi", kaže Prkić.
"Nije obveza županija isključivo gradnja regionalnih centara čistog okoliša. Šibenik je osnovač Bikarca, bez županije, u Zadru je suvlasnik Benkovac, u Rijeci je suvlasnik Viškovo, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Po meni je ovdje bila problematična cjelokupna koncepcija sustava. Mi smo mjienjali propise, pravilnike, stajalište, metodologije, mi smo se realno konsolidirali oko zbrinjavanja otpada tek nakon što smo ušli u EU", kaže Šošić te dodaje da je SDŽ imala najteže okolnosti od svih županija, bilo je i tužbi...
"Moramo se vratit na ishodište svega. Je li se lokacija dobro izabrala? Možda bi se neke stvari izbjegle da smo bolje birali lokaciju, ali nismo bolje birali lokaciju. Uvijek je logičnije i pametnije birat lokaciju koja je na nižoj nadmorskoj visini. Manja je opasnost da će procjedne vode napravit štetu. Ali, tako je kako je, tu smo gdje smo", kaže Prkić.
Višestruko je najavljivano kada će Lećevica biti u funkciji. Zašto se to nije dogodilo i postoji li scenarij po kojem ćemo plaćati penale zbog probijanja rokova?
"Rasteglo se previše. Kako god mi sad okrenuli - Županija je osnivač, Županije je odgovorna. Od prvog trenutka. Nije bio suosnivač ni Grad ni općina. To je tako, od toga ne možemo pobjeć. Plaćamo li mi svi sad penale zbog toga? Plaćaju penale gradovi i općine koji ne prikupljaju dovoljno odvojenog otpada. To plaćaju jedinice lokalne samouprave i to je problem jedinica lokalne samouprave. Konkretno na primjeru grada Splita, otkad je krenula ta penalizacija, mi plaćamo oko 500 tisuća svake godine, ali se to ne zove penal ni kazna nego poticajna naknada. Tako je opisano u zakonu. Bez obzira kolika ta kazna bila za jedinicu lokalne samouprave, ona je puno puno jeftinija nego odvojeno prikupljat otpad i taj isti otpad zbrinjavat. Troškovi za prikupljanje odvojenog otpada su veliki, ali mi odvojeno prikupljamo otpad da bi zaštitili sebe, zdravlje, prirodu, a ne da bi izbjegli kaznu. To zbrinjavanje otpada je i zdravstveni i socijalni problem. Najjeftinije je sve bacat na hrpu, ali moramo gledati šta je najbolje za nas, a ne što je najjeftinije", kaže Prkić.
"Penali se plaćaju jer nismo postigli ciljeve. Trebali smo doći na 50 posto, a završili smo 2024. sa 22 posto. Južne županije su slabije nego sjeverne. Razlog je u sezonalnom karakteru. Visoki su dohodci pa se tu temu stavlja kao sekundarnu. Onda dolazimo do ovoga da plaćamo naknade za neodvojeni otpad, ali to su kazne jer nismo postigli ciljeve koje smo trebali. Činimo sebi dvostruku štetu. Prvo smanjujemo kapacitete odlagališta. Mi smo našim činjenjem smanjili kapacitete odlagališta, ali i plaćamo naknadu jer nismo postigli ciljeve. Imamo financijsku, ali i kvantitativnu štetu", kaže Šošić.
Jakov Prkić iznio je podatke o odvajanju otpada. Šolta je najuspješnija i na 43 posto je, slijedi općina Podbablje sa 32 posto. Općina Brela je na svega 0.17 posto, grad Imotski na 0 posto, baš kao i Sućuraj na Hvaru.
Lećevica nije klasično odlagalište otpada. Kakav otpad se tu uopće planira odlagati? Kako stojimo sa sortirnicama i može li se dio otpada spaljivati?
"Sortirnice nemamo, nemamo ni kompostanu. Jednostavno gradovi i općine moraju radit na infrastrukturi. Ja se nadam da se s Laćevicom neće dogodit isto kao i sa Kaštijunom i Marinšćinom. Tamo su veliki problemi i ulažu se velika sredstva da se stvari poprave. Spaljivanje odnosno energana nije neka novina. Skandinavske zemlje to rade desetljećima, ali oni imaju dobre standarde, praktički ništa štetno ne završi u zraku. Jedini problem je CO2 koji se proizvede. Oni su procijenili da je bolje imati nešto više CO2 u zraku nego brda smeća oko sebe. Postoje danas tehnologije koje pirolizom odnosno spaljivanjem bez prisustva kisika pretvaraju otpad u toplinsku ili električnu energiju. To se čak radi sa sunčevom energijom, postoje posebno konstruirani strojevi koji fokusiraju sunčeve zrake u jednu točku i tako postižu veliku temperaturu. Mi možemo odvajati do neke količine, ali uvijek će ostati nešto pa je pitanje može li taj otpad goriti. Svi koji se bave pretvaranjem otpada u energiju samo izvuku biootpad, a drugo pretvaraju u energiju", pojasnio je Prkić.
Prvi centri koji su izgrađeni imali su problem sa biokomponentom, pojasnio je Šošić. Kaže i da je SDŽ imala najgore okolnosti u državi prilikom rješavanja problema s otpadom.
Kada Karepovac zatvori svoja vrata, tvrtka Čistoća ostat će bez svojih prihoda od drugih gradova i općina koji su odlagali na Karepovcu, ali će se povećati trošak odvoženja na drugu lokaciju. Kako će izgledati budući odnos CGO Lećevica i Čistoće i kolika poskupljenja mogu očekivati građani?
"Čistoća će vjerojatno raditi neke druge poslove, a regionalni centar će naplaćivati samo odloženu tonu. Što veću razinu razvrstavanja postignemo, manja je količina za isporučitelja i manja obveza. To je korelacija. Ako budemo slali ovo što je predviđeno studijom izvodivosti i EU direktivama, onda će ti troškovi rasti. Ovo što trenutno imamo je najjeftiniji oblik odlaganja - odlažemo neobrađen otpad na plohu", kaže Šošić.
"Izvjesno je da će troškovi porasti za Splićane čim se zatvori Karepovac. Pitanje je gdje ćemo odvozit i kolike će to količine biti", kaže Prkić.
