Stanovnici Štikova, sela između Drniša i Vrlike svjedoci su do sada neviđene najezde skakavaca. Saznali smo da se radi o marokanskom skakavcu. Logično je pitati, onako laički, otkud on u Dalmaciji, tko ga je donio iz Maroka, a odgovor nam je dao stručnjak za skakavce dr.sc. Josip Skejo, s Biološkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno - matematičkog fakulteta.
Marokanski skakavac (Dociostaurus maroccanus) pripada rodu X-skakavaca, koji su tako nazvani jer na vratnom štitu imaju bijelu šaru u obliku slova "X". U Hrvatskoj žive tri vrste X-skakavaca, od kojih se kod jedne tu i tamo zabilježe najezde, pa ajmo se upoznat s našim domaćim X-skakavcima kako ne bismo kovali lude zavjere o njihovom dolasku, već ih razumjeli i kako bismo racionalno pristupili najezdi.
Tri su vrste:
1) otočni X-skakavac Dociostaurus genei,
2) kratkovrati X-skakavac Dociostaurus brevicollis
3) marokanski X-skakavac Dociostaurus maroccanus
Potonji i junak naše priče nekad uzrokuje najezde. Marokanskog skakavca opisao je čuveni švedski naučnik Karlo Petar (Carl Peter) Thunberg davne 1815. godine pod imenom Gryllus maroccanus pošto je on kao Šveđanin u to vrijeme dobio samo primjerke iz Maroka, a kako se malo čuvenih znalaca bavilo kukcima, mislio je da živi samo tamo pa ga je nazvao "maroccanus". Vrstu je u međuvremenu još jednom opisao, ali pod različitim imenom, Gryllus cruciatus, njemački naučnik Toussaint von Charpentier i to 1825. iz Portugala, a tek je čuveni austrijski stručnjak Carl Brunner von Wattenwyl 1882. zaključio da se radi o istoj vrsti koja je široko rasprostranjena.
Čest na Mediteranu
Danas znamo da vrsta ne živi samo u Maroku, već je česta po čitavom Mediteranu, od Kanarskog otočja, preko Maroka, Alžira, Iberijskog poluotoka, južne Francuske, Italije, Libije, Egipta, Turske, Bliskog istoka, pa od Grčke, Albanije, Hrvatske, Slovenije, Srbije, sve do Mađarske, Rumunjske, južne Ukrajine pa do Kazahstana i Turkmenistana u središnjoj Aziji. Dakle, radi se o domaćoj široko rasprostranjenoj vrsti koja živi i u jadranskom i dinarskom području Hrvatske, odakle je poznata već mnogo godina, ali ju nitko nikad ne primijeti dok ne poludi i dok se ne dogodi velika najezda.
Primjerice još od djetinjstva nalazim ovu vrstu na Meterizama pored Šibenika. Nekad joj nisam znao ime, ali otkad sam se počeo baviti skakavcima znam da je to ona koju sam prije 20-ak godina viđao pa mogu i iz iskustva reći da je ta vrsta dugo već tu kod nas. Još je čuveni hrvatski entomolog Petar Novak zabilježio je u lipnju 1923. veliku najezdu ove vrste u Sinju, a o njoj je izvijestio u radu 1928.
Zaključimo, ovo je naša domaća vrsta, za koju već 100 godina znamo da je prisutna na našim prostorima i da radi najezde, ne radi se o ničem novom.
Mogući razlozi najezde
Trebalo bi napraviti detaljne analize, za što nemamo financije ni opremu, kako bismo utvrdili što je točan razlog najezde pa možemo samo usuvo nagađati ne bismo li došli do nekog rješenja.
- Najezda zbog dobre lanjske godine (suha godina pogodovala je zdravlju ženki prošle godine, a prema tome i razvoju jaja koja su ove godine postala mnogobrojni skakavci);
- Najezda može biti zbog klimatskih ili ljudskih, antropogenih utjecaja. Bilo koji mali pomak u temperaturi može istrijebiti druge vrste i pogodovali da se razvije populacija vrste, poput marokanskog, koja inače nikad ne dođe do izražaja osim ako se najezdi.
- Razlog najezde, lupam još mogućnosti, može biti i okupacija novog staništa (zbog globalnog zagrijavanja ili bilo kojeg drugog razloga), pa se na novom staništu pojavi najezda jer su ženke lani po prvi put tamo polegle jaja i nisu imali predatora jer ta količina te vrste nije suživljena s ekosustavom u Štikovu, pa je predatori ne stignu pojesti.
Može biti još drugih razloga, ali bez skupe analize ne možemo točno odrediti zbog čega se ovo dogodilo. Zaključio bih ovdje da se vjerojatno radi o nekom jasnom čimbeniku, biotskom ili abiotskom, koji je doveo do najezde kao što se to dogodilo u Sinju prije sto godina u lipnju 1923.
Radi se o zanimljivom fenomenu u biologiji koji se očito na našim prostorima ciklički događa. Najezda jedne vrste ne mora nužno dovesti do najezde neke druge vrste te godine, ali velika količina skakavaca može ove godine pogodovati prehrani neke druge vrste, koja će zbog toga do sljedeće godine imati uspješniji ciklus nego u prethodnim godinama, pa se može sljedeće godine očekivati primjerice veći broj nekih predatora koji se hrane skakavcima (npr. guštera i zmija).
