Državni zavod za statistiku objavio je konačno podatke o prirodnom prirastu i broju rođenih beba u prošloj godini koji, nažalost, potvrđuju da smo i dalje u debelom minusu i negativnim demografskim trendovima. Pozitivan prirodni prirast – više rođenih nego umrlih, prošle je godine tako zabilježilo tek sedam hrvatskih gradova, još tri manje nego što ih u plusu bilo u prethodne četiri godine, a u čak 28 gradova negativna brojka je troznamenkasta…
Najbolje i dalje stoje Solin i Metković u kojima je rođeno 55, odnosno 46 djece više nego što je bilo umrlih u protekloj godini. I Solin i Metković bilježe pozitivan trend i u odnosu na godinu ranije, pa je u Solinu lani rođeno sedmero, a u Metkoviću 18 beba više nego u 2019. godini. Tu je potom Imotski u kojemu je rođeno 25 djece više nego što je umrlih i 24 više nego godinu ranije, a u plusu su još Kaštela u kojima je rođeno 16 beba više nego što je umrlih i čak 28 više nego godinu ranije. Dugo Selo i Buzet imaju šest više rođenih nego umrlih, s tim da je u Dugom Selu lani rođeno čak 35 beba više nego 2019., a u Buzetu četiri. Zadnji pozitivni grad je Krk, u kojem je rođeno 79 djece, jedno više nego što je umrlih stanovnika grada, ali zato 23 više nego godinu ranije, pa je Krk među gradovima s najvećim postotnim povećanjem rasta broja beba i prvi broju rođenih beba na tisuću stanovnika, javlja Gradonačelnik.hr.
Gleda li se samo broj rođenih beba, na prvom je mjestu Krk u kojemu je prošle godine rođeno 12,6 beba na 1.000 stanovnika, Solin je drugi sa 12 beba na 1.000 stanovnika, slijede Novalja i Imotski sa 11,7 i 11,1 beba, te Pazin, Čakovec, Dugo Selo, Omiš, Dubrovnik i Metković u kojima je rođeno preko 10,5 beba na svakih 1.000 stanovnika.
U apsolutnim brojkama prednjače, naravno, veliki gradovi. U Zagrebu, koji nikad iz očiglednih razloga ne uspoređujemo s ostalim gradovima, rođeno je tako 7.865 beba, Splitu 1.377, Osijeku 851, Rijeci 740, Zadru 672, Velikoj Gorici 600 i Slavonskom Brodu 473. U top 10 gradova s najviše rođene djece uspjeli su se ubaciti i Dubrovnik i Kaštela, kao gradovi srednje veličine, te još dva velika – Pula i Karlovac.
Smanjuje se, nažalost, i broj gradova koji bilježe pozitivan trend u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od podataka za 2019., kada je 67 gradova imalo bolji prirodni prirast nego godinu ranije, 2020. donijela je poboljšanje u tek 41 gradu. I dalje je to, naravno, u većini slučajeva minus, ali barem manji. Slika se najviše popravila u Malom Lošinju, koji je 2019. završio sa 58 više umrlih nego rođenih, da bi se ta brojka prošle godine smanjila na 10. Na drugom mjestu je Novska koja je 2019. imala 81 više umrlih nego rođenih, a prošle godine 49. Slijede Grubišno Polje i Buje, te Krk koji je prošle godine iz minusa prešao u plus – sa 21 više umrlih od rođenih na 1 više rođenih nego umrlih.
Kad je, pak, broj novorođenih beba u pitanju, u plusu su čak 63 grada, a njih pet je prošle godine imalo isti broj rođenih kao godinu ranije. Najveći rast rođenih beba lani je, tako, zabilježen u Bujama u kojima je rođeno 20 beba, u postotku čak 111 posto, više nego 2019. Na drugom je mjestu Kraljevica u kojoj je rođeno 72 posto djece više, u apsolutnim brojkama 16 beba, te Rovinj sa porastom od 52,81 posto (47 beba više nego 2019. godine). Krk i Slatina bilježe rast od preko 40 posto, a u top 10 su još Pag, Slunj, Hrvatska Kostajnica, Stari Grad i Mali Lošinj sa rastom većim od 31 posto. (M.P.D., V.H., P.L.)
Solin: Djeca i mladi u fokusu će biti i u ovom mandatu, a u narednom proračunskom razdoblju planiraju se nove mjere i značajno povećanje potpora
"I Državni zavod za statistiku je potvrdio ono što stalno ističem, a to je kako se Grad Solin, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, može pohvaliti da je Grad prijatelj djece, mladih i obitelji", naglasio je gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević te nadodao kako je velika čast, ali i odgovornost stvarati bolje uvjete za odrastanje najmlađih. Prema riječima gradonačelnika Ninčevića, Grad Solin je u protekle četiri godine izdvojio više od trećine Proračuna za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte: izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal...
U narednom proračunskom razdoblju planirane su nove mjere i povećanje novčanih potpora za novorođenu djecu koje će biti za 50–60% veće od postojećih, isto tako povećanje potpore za produljeni porodiljni dopust te povećanje mjesečne potpore za obitelji s četvero i više djece.
“U ovoj godini svečano smo otvorili novi objekt Dječjeg vrtića Cvrčak s ulaganjem od preko 26 milijuna kuna, a u tijeku su aktivnosti i na realizaciji novih objekata dječjeg vrtića u mjesnim odborima Rupotine i Sveti Kajo. S ponosom možemo istaknuti da smo osigurali dodatna proračunska sredstva, u okviru rebalansa proračuna kojeg planiramo ubrzo predložiti Gradskom vijeću na usvajanje, za financiranje izjednačavanja cijena u gradskim i privatnim vrtićima već od 1. rujna ove godine na način da će roditelji plaćati jednaku cijenu vrtića. Međutim, bez obzira na demografske mjere koje smo donijeli, svakako treba istaknuti da iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju Solin kao grad ugodan za življenje, što je potvrda rada i nastojanja Gradske uprave za podizanjem kvalitete života i osiguravanja svih sadržaja potrebnih za život. Demografske mjere, djeca i mladi temelj su naših projekata i u ovom mandatu. Vjerujemo da će i dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu i povezanost potaknuti i gospodarski rast i dalje podizati kvalitetu života u našem gradu”, poručuju iz Gradske uprave Solina.
Metković: Demografska politika kao prioritet
Grad Metković posljednjih nekoliko godina uspješno prkosi svim negativnim trendovima kad je demografija u pitanju – raste im broj rođene djece, vrtićanaca, školaraca, jedan su od tek sedam gradova s pozitivnim prirodnim prirastom. Gradonačelnik Dalibor Milan zadovoljan je jer je, nakon dolaska na čelo grada 2017., upravo demografsku politiku postavio kao jedan od prioriteta rada gradske uprave.
"U skladu s tim, započeli smo s različitim projektima te uveli pronatalitetne mjere kojima kontinuirano potičemo demografski razvoj. Izuzetno smo zadovoljni jer različita istraživanja pokazuju kako u tome uspijevamo.
U sklopu našega Programa mjera pronatalitetne politike sufinanciramo troškove obiteljima sa četvero i više djece te dodjeljujemo darove za novorođenu djecu, pri čemu smo te iznose s godinama povećavali. Prema posljednjim izmjenama Odluke, dar za prvo dijete isplaćujemo u iznosu od 2.500,00 kn, za drugo 3.500,00 kn, za treće 4.500,00, za četvrto 5.500,00 kn te za peto i svako sljedeće dijete 15.000,00 kuna.
Također, veliku ulogu u većem broju rođene djece posljednjih godina zasigurno je imalo smanjenje učešća roditelja u cijeni vrtića te naše ulaganje u predškolske obrazovne ustanove i programe. Naime, još 2018. smanjili smo cijenu vrtića za otprilike 20%, a kao rezultat smo dobili stotinjak upisane djece više u pedagošku 2020./2021, u odnosu na razdoblje prije četiri godine. Uz pojačan interes za upise u vrtić, pojavila se i potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima, pa smo se nakon adaptacije boravišnih prostorija u Središnjem dječjem vrtiću, odlučili i na dogradnju Dječjega vrtića ‘Radost’ na desnoj strani grada te na uređenje Područnoga vrtića u prigradskom naselju Vid. Osim infrastrukture trudimo se osigurati i kvalitetan program u predškolskome obrazovanju, a prema visini povučenih EU sredstava za unaprjeđenje rada vrtića postali smo jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj. Kroz naš projekt „Za skladnije i ugodnije predškolske dane u Dječjem vrtiću Metković“, koji je nedavno završio, uveli smo niz novih programa, zaposlili 22 djelatnika te nabavili opremu u vrijednosti od gotovo 1.000.000,00 kuna.
Svjesni smo kako je ulaganje u djecu i mlade zapravo najbolja investicija u našu budućnost i gospodarski razvoj i stoga ćemo iz našega proračuna u novom mandatu izdvojiti dodatna sredstva za neke nove mjere pomoću kojih će Metković ostati na listi gradova s pozitivnim trendovima po pitanju demografske politike", kaže gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.
Dubrovnik: Osmislili i jedinstveni vlastiti model društveno poticane stanogradnje mladim obiteljima
Grad Dubrovnik u samom je vrhu po broju rođenih beba u prošloj godini, a niz je mjera kojima gradska uprava potiče pozitivne trendove. Prije dvije godine su, tako, povećali naknade za bebe koje sad iznose 2.500 kuna, za drugo 3.500 kuna te za treće 5.000 kuna, te čak 10.000 za djecu iz povijesne jezgre, otoka Koločepa, Lopuda i Šipana i naselja Dubravica, Gromača, Kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Osojnik, Šumet, Knežica, Čajkovica te Petrovo selo. Tijekom 2020. roditeljima novorođenčadi isplaćeno je sveukupno 2.007.500 kuna za 417 korisnika.
Kao potpuno novu mjeru Grad Dubrovnik je 2019. uvrstio i stalnu godišnju pomoć roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete. Ova pomoć u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života. U 2020. godini to pravo ostvarile su 152 obitelji, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Ukupno je za ovu demografsku mjeru tijekom 2020. isplaćeno iz gradskog proračuna 748.800 kuna. Sredstva koja su u proračunu planirana za ovu mjeru značajno su povećana i u 2021. godini te iznose 2.800.000,00, dok se planirao povećanje sredstava u projekcijama za 2023. penje se do 4.800.000,00 kuna.
Vrijedi napomenuti da je Grad Dubrovnik dao izraditi te je usvojio Razvojnu demografsku strategiju Grada Dubrovnika koja jest pokazala da je demografska slika Grada prema osnovnim pokazateljima i trendovima relativno povoljnija od iste na razini cijele Hrvatske, a gradska uprava nastavlja provoditi brojne demografske mjere i poticaje te osmišljavati nove kojima pomažu mladima i najmlađima.
Paket demografskih mjera Grada obuhvaća čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih roditeljima s ciljem poboljšanja demografske slike Grada te boljih ekonomskih i socijalnih uvjeta za mlade obitelji, a uključuju značajno subvencioniranje plaćanja cijene vrtića, bolje uvjete boravka i rada u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, kontinuirana ulaganja u kapacitete odgoja i obrazovanja, subvencioniranje udžbenika za osnovne i srednje škole te čitav niz drugih olakšica i mjera.
Zbog specifičnosti tržišta nekretnina u Dubrovniku stambeno zbrinjavanje veliki je izazov mladim obiteljima. Zato je uz mjere za sufinanciranje podstanarstva (subvencija za podstanarstvo za mlade obitelji do 35 godina i subvencija za podstanarstvo za ostale socijalne kategorije) Grad Dubrovnik osmislio vlastiti model društveno poticane stanogradnje za koji su uvjereni da će dati pravi rezultat. Prvi fond stanova za mlade dubrovačke obitelji (43 stana u Mokošici) je izgrađen, a sukladno javnom pozivu i unaprijed utvrđenim kriterijima stanovi će se davati u najam s mogućnošću otkupa nakon proteka desetogodišnjeg roka. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole za izgradnju dodatnih 50 stanova u tri zgrade u naselju Solitudo. Grad je također u srpnju 2018. godine na prigradskom području Pobrežja osigurao vlasništvo nad zemljištem površine 75.906 m2, a sve u svrhu realizacije dugoročnog plana poticajne stanogradnje na navedenom području. Plan je da se na navedenom području po povoljnim cijenama dodjeljuje zemljište mladim obiteljima, koje prethodno udovoljavaju uvjetima za dobivanje kredita, s namjenom gradnje obiteljskih kuća.
"Ova gradska uprava od samog početka posvećena je osiguravanju boljih uvjeta života i rada za sve skupine svojih građana, od najstarijih do najmlađih, a značajna ulaganja provedena su u segmentu odgoja i obrazovanja. Ista se kreću od uvođenja novih programa u našim vrtićima, preko subvencioniranja udžbenika te učeničkih i studentskih stipendija, čiji fond kontinuirano raste, do ulaganja u nove objekte vrtića i škola te energetsku obnovu postojećih, za što nerijetko koristimo sredstva iz fondova Europske unije. Uz povećanje izdvajanja sredstava za izravne pronatalitetne mjere, pozitivni demografski pomaci nisu izostali", naglašava Mato Franković.