Na današnji dan 1798. godine prvi put se otkriva najstariji službeni spis koji spominje Sinjsku alku
Sinjska alka, stoljetna viteška igra i dio bogate kulturne baštine Hrvatske, svake se godine početkom kolovoza održava u Sinju. Ova viteška manifestacija, koja je 2010. godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine, slavi herojsku pobjedu Cetinjana nad osmanlijskom vojskom 1715. godine. Najstariji službeni spis koji spominje Sinjsku alku datira iz 1798. godine. Riječ je o statutu koji regulira održavanje viteške igre u čast pobjede nad Osmanlijama iz 1715. godine. Ovaj dokument potvrđuje dugogodišnju tradiciju Alke i njen značaj za Sinj i Cetinsku krajinu.
Povijest i značaj Sinjske alke
Smatra se da se Sinjska alka počela održavati u drugom desetljeću 18. stoljeća, a tijekom povijesti datum njezina održavanja se mijenjao. Danas se tradicionalno održava prve nedjelje u kolovozu. Povijesna podloga na kojoj počiva ovo natjecanje je legendarna obrana Sinja, kada su hrvatski vojnici uspjeli odbiti nadmoćnu osmanlijsku vojsku predvođenu seraskerom Mehmed-pašom Čelićem. Prema vjerovanju, ključnu ulogu u pobjedi imala je čudotvorna Gospa Sinjska, čija je slika, donijeta iz Rame, postala simbol zaštite Cetinske krajine.
Sinjska alka izravno se nadovezuje na tradiciju srednjovjekovnih viteških igara, koje su bile raširene diljem Europe, a slična natjecanja održavala su se i u drugim dijelovima Hrvatske. Međutim, Sinjska alka se jedina očuvala u kontinuitetu, zahvaljujući predanosti i ponosu lokalnog stanovništva.
Pravila i tijek natjecanja
Alka je viteško nadmetanje u kojem sudjeluju natjecatelji – alkari – koji jašu na konjima i kopljem pokušavaju pogoditi alku, mali metalni kolut obješen iznad trkališta. Svaki alkar trči tri trke, a bodovi se zbrajaju. Najprecizniji alkar, koji osvoji najviše bodova, proglašava se slavodobitnikom.
Sam metalni kolut sastoji se od unutarnjeg i vanjskog obruča, međusobno povezanih trima prečkama, koje dijele alku na tri jednaka polja. Pogodak u središnji krug donosi tri boda, gornje polje dva boda, a bočna polja po jedan bod. Ako alkar promaši alku, dobiva nula bodova, a ako samo okrzne alku kopljem, smatra se da je pogodio „u ništa“.
Alkarska povorka sastoji se od vojvode, čete alkara, čete momaka i pratnje, pri čemu svaki sudionik nosi tradicionalnu odoru, oružje i opremu. Posebno su važni vojvodin pobočnik, barjaktar, arambaša i namještač alke.
Povijesna događanja i posebna izdanja Alke
Sinjska alka se kroz povijest održavala u različitim terminima i prigodama. Primjerice, 1818. godine, priređena je u čast cara Franje II., koji je pobjedniku poklonio briljantni prsten vrijedan 800 forinti. Kasnije, pod vlašću Franje Josipa I., slavodobitnici su dobivali novčane nagrade, koje su dodatno potaknule interes za ovu vitešku igru.
Alka se izvan Sinja održala samo četiri puta – 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu, 1946. u Zagrebu i 2017. u Vukovaru, što potvrđuje njezin nacionalni značaj.
Muzej Sinjske alke i suvremeni značaj
Kako bi se očuvala povijest i tradicija ove viteške igre, u Sinju je otvoren Muzej Sinjske alke. Posjetitelji mogu razgledati alkarske odore, oružje i opremu te doživjeti priču o Alci kroz multimedijalne sadržaje.
Danas je Sinjska alka jedan od najvažnijih simbola hrvatske povijesti, viteštva i domoljublja, a svake godine okuplja tisuće gledatelja, uključujući visoke državne dužnosnike i uglednike.
Sinjska alka nije samo viteško natjecanje – ona je živi spomenik hrabrosti i ponosu Cetinjana. Očuvana stoljećima, nadživjela je političke i društvene promjene te ostala ponosom hrvatskog naroda. Njezina jedinstvena tradicija i dalje se prenosi s generacije na generaciju, osiguravajući joj zasluženo mjesto u nacionalnoj i svjetskoj kulturnoj baštini.
