Splićani nam kažu da u posljednje vrijeme viđaju sve manje ptica po gradu. Uglavnom se može vidjeti vrane i galebove, pa nas je zanimalo je li moguće da su vrane "istisnule" ostale, manje vrste ptica, sa njihovih staništa Ili je pak problem u nečem drugom.
Kontaktirali smo poznatog splitskog ornitologa Ivicu Lolića koji nam je objasnio zašto nekih ptica ima manje ili više na nekim područjima.
"Više je razloga zašto je nekih vrsta ptica na nekim područjima više ili manje, na primjer sivoj vrani odgovara način održavanja zelenih površina s obzirom na to da ima visoka stabla i drvorede za gniježđenje. Tako isto i u urbanim sredinama nema prirodnih neprijatelja (kune, lasice, sove, razne ptice grabljivice, zmije) koje bi mogle pojesti njene mladunce ili jaja, ili pak odraslu pticu na spavanju. Tako je stopa reprodukcije vrana znatno visoka, a hrane je dovoljno.
Pogoduje joj i to što se grad širi i što je više ljudi, a samim time i sve više dostupne razne hrane, kako na ulici, oko kanta za smeće i na deponijima. Siva vrana hranu traži i na obližnjim otocima i to su uobičajene dnevne migracije iz Splita na šira područja. Treba znati i gdje ima ljudi, ima i brojnih mačaka koje su veliki neprijatelji ponajprije manjim pticama. Iako naizgled izgledaju umiljato - i nije baš tako, mačka je izvrstan predator i može donijeti ogroman negativan utjecaj na lokalnu ornitofaunu nekog područja, odnosno drastično smanjiti populaciju ptica na nekom području gdje obitava, a posebno ako se specijalizira za lov na ptice. U stanju je svladati i galeba ako se specijalizira na lov ptica", pojasnio nam je Lolić i ustupio fotografije mačaka u akciji.
Potvrdio nam je i da je zaista manje drugih vrsta ptica.
"Gradske ulice i širenje grada ne pogoduju mnogim drugim vrstama, kao na primjer ćukovima ili malim pticama pjevicama. Takvim vrstama nestaje kvalitetno stanište za gniježđenje i hranjenje, koja zauzimaju zgrade, ceste, objekti… u uređenim parkovima ili zelenim površinama ne postoji bioraznolikost kakve neke vrste zahtijevaju i zato je manje ptica u samom gradu Splitu. Ima ih onoliko koliko im to pruža kvaliteta staništa, odnosno izvor hrane. I porast populacije vrana smanjuje stopu prirasta nekih vrsta ptica s obzirom na to da se i sama hrani mladim pticama i jajima iz gnijezda. U stanju je progutati i odraslu pticu u jednom zalogaju. Dakle više je čimbenika koje utječu na strukturu ornitofaune na nekom području", pojašnjava nam ornitolog.
Ima li gradnja naselja utjecaj?
Zanimalo nas je i ima li gradnja novih naselja utjecaj na život ptica i što bi potencijalna gradnja na padinama Mosora donijela.
"Konkretno što se tiče planirane gradnje na području Brdine i na sam utjecaj na ekološku mrežu važnih za ptice (POP) HR1000027 Mosor, Kozjak i trogirska zagora mogu reći da ptice pripadaju među najvažnije pokazatelje ukupnog stanja prirode, ptice imaju složeni životni ciklus, veoma su osjetljive na negativne promjene u okolišu pa su upravo zato njihovo bogatstvo i raznolikost dobri pokazatelji kvalitete okoliša i za ljude koji u tom istom prostoru žive.
Na području planiranog zahvata žive i gnijezde se takozvane ciljne vrste ptica, to su vrste koje su od posebnog interesa za zaštitu prirode, na nacionalnoj ili europskoj razini. Naravno da svaki zahvat u ekološkoj mreži ima svoj negativni utjecaj, veći ili manji, konkretno na planiranom području zahvata znam koje ciljne vrste se gnijezde ili područje koriste kao lovno. Uglavnom se radi o vrstama koje lako kompenziraju izgubljeno stanište, ili pak lovno stanište. U blizini predmetnog područja i na širim bližim područjima provodio sam razne monitoringe ornitofaune (praćenje stanja), radio studije utjecaja na okoliš za razne zahvate u ekološkoj mreži (POP) HR1000027 Mosor, Kozjak i trogirska zagora te mogu reći da postoji nešto što se zove kumulativni učinak, odnosno niz manjih zahvata u ekološkoj mreži daje jedan sveukupni negativni utjecaj općenito.
S druge strane, postoje ugrožene vrste od kojih se na svakoj lokaciji gnijezdi ili iz nekog drugog razloga obitava samo po jedan par pa se nameće zaključak da stradavanje te jedinke nije bitno. No, treba uzeti u obzir da ovakav zahvat neće biti jedini u ekološkoj mreži pa samo treba zamisliti kumulativni učinak na ugrožene vrste. Postoje razni načini kako spriječiti ili smanjiti negativne utjecaje na ciljne vrste ptica, odnosno na samu lokalnu ornitofaunu nekog područja zahvata. Slobodan sam reći da je često slučaj kako su studije koje se rade na manjim zahvatima nestručne i zaštitne mjere su nedostatne ili ne postoje. To se uglavnom svodi na popis vrsta koji često i ne pripadaju tipu staništa, odnosno lokalitetu", kazao nam je za kraj Ivica Lolić.
