Vlada nastavlja jesensko dizanje mirovina i usklađivanje plaća za gotovo 30 tisuća zaposlenika, točnije riječ je o dodatku za policajce, carinike i poreznike. Samo za naknadu za starije osobe koja je porasla na 150 eura trebat će za iduću godinu osigurati dodatnih 13,7 milijuna eura. Nažalost, čini se, što god umirovljenici u Hrvatskoj dobiju, nestane u „vihoru“ inflacije.
Milivoj Špika iz platforme Blok umirovljenici zajedno, objasnio je tko sve ima pravo na dodatak.
- Svaka pomoć onom koji je nema je dobrodošla. Pa i ovih 150 eura, iako povećanje sa 120 na 150 eura nije Bog zna što. Pravo na to imaju sve osobe starije od 65 godina koje po Zakonu o mirovinskom osiguranju, obzirom da imaju manje od 15 godina radnog staža, nisu ostvarile pravo na mirovinu, rekao je za HRT.
Špika je ustvrdio kako su ljudi koji su imali barem 7 i pol godina radnog staža, "praktički isplatili" 150 eura dodatka.
- Ovdje je jedna čudna stvar, a to je s obzirom na ovih 150 eura se radi o ljudima koji su, ako ćemo gledati revalorizirano, izdvajali negdje oko 300 eura mjesečno. Dakle, oni koji imaju 7 i pol godina staža imali, oni su praktički isplatili ovih 150 eura u kontekstu prosječnog životnog vijeka ljudi, kazao je.
'Svako usklađivanje je daleko od onoga što bi trebalo biti'
Špika je ustvrdio da se rast cijena može kontrolirati u energetici, ali da je to kod trgovaca "veoma teško".
- Gledajte, rast cijena u tržišnoj ekonomiji se događa zbog potražnje. To se posebno događa kod velikih trgovačkih lanaca, a to sada pokušavaju i distributeri energije. Tu Vlada može utjecati, a kod trgovaca veoma teško, rekao je.
Naglasio je kako je sve ono što je "Vlada dala pa i ovo posljednje usklađivanje", nedovoljno visoko. Poručio je kako su cijene nekih proizvoda porasle od 50 do 100 posto.
- Sve ovo što je Vlada dala pa i ovo posljednje usklađivanje je daleko od onoga što bi trebalo biti. Inflacija je bila oko 20 posto u prethodnom periodu. Cijene proizvoda su porasle od 50 do 100 posto, tako da taj dodatak nije ni blizu onoga što bi trebalo biti i nije rješenje problema, kazao je.
Na pitanje od tome hoće li Vlada uspjeti naći 14 milijuna eura za usklađivanje, rekao je da je to "smiješna cifra".
- Ako je tih 14 milijuna eura problem za Vladu, ne znam kako ćemo rješavati one druge probleme koji se broje u stotinama milijuna ili milijardama. Tih 14 milijuna je smiješna cifra uopće za pričati, zaključio je.
'Mirovinski sustav nije neodrživ, potreban je bolji model'
Milivoj Špika je rekao kako misli da je mirovinski sustav održiv te da "postoji više modela" rješavanja ovog problema.
- Ne bojim se da je neodrživo. Postoji više modela kako se cijeli problem može riješiti. Ako kažemo da imamo milijun i šesto tisuća zaposlenika s prosječnom plaćom od 1560 eura brutto, onda, kada bi svi prijavljivali te plaće, godišnje bi se skupilo 6 milijardi eura, a sada se za njih isplaćuje 6,3 milijarde, kazao je.
Ustvrdio je kako, ukoliko bi se napravile potrebne promjene, bilo mjesta i za "osjetno povećanje".
- Kada bi se iz toga izdvojili, što mi tražimo, dakle da se sve mirovine izdvoje iz tzv. radničkih mirovina i da se financiraju iz posebne stavke proračuna. Onda ne bi bilo problema i za osjetno povećanje, poručio je.
Predložio je i "resetiranje drugog mirovinskog stupa" budući da nije "polučio efekte" koji su se očekivali.
- Dakle, nije problem u tome, postoji više modela. Jedan od toga je da se povećaju izdvajanja za prvi mirovinski stup te da se resetira drugi mirovinski stup, obzirom da nije polučio efekte koje se od njega očekivalo, zaključio je.
Carinici zadovoljni povećanjem, nezadovoljni dodacima
Rino Storić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske istaknuo je kako su sindikati "zadovoljni povećanjem" ali je dodao kako je postojalo određeno nerazumijevanje kada se radi o "dodacima na uvjete rada".
- Naravno da smo zadovoljni povećanjem plaće. Nismo zadovoljni načinom na koji je to napravljeno. Pogotovo jer, uvidom u samu odluku, vidimo da je ona različito rađena za određen ministarstva. Nije se razumjelo što su to dodaci na uvjete rada, a oni su u pojedinim ministarstvima kao npr. u Ministarstvu financija, bili temelj za povećanje plaća, odnosno, određivanje dodatka, rekao je.
- U cijeloj toj priči, ispalo je da su određena radna mjesta unutar Carinske uprave, su dobila povećanje plaća od 5 ili 10 posto, iako su do sada imali puno veću plaću od nekih drugih kao što je carinik 1. Time nismo zadovoljni, kazao je.
Pregovori Vlade i sindikata
Storić je rekao da nije bilo "pregovora u pravom smislu riječi".
- Po odluci Vlade to bi trebalo biti u rujnu za plaću za kolovoz. Tu nije bilo nekakvih pregovora u pravom smislu riječi. Inače bi završili određenim sporazumom i imali bi priliku očitovati se na vrijeme, kazao je.
Istaknuo je kako su razgovarali s ministrom i njegovim savjetnicima.
- Sudjelovali smo u razgovoru od siječnja ove godine. Dan prije donošenja odluke Vlade, moji suradnici i ja bili smo u Ministarstvu financija i razgovarali s ministrom, tajnikom i ravnateljom uprave, razgovarali smo više od tri sata, otkrio je.
Ustvrdio je da su upozoravali na stvari "koje se ne bi smjele dogoditi". Dodao je kako bi htio "da pregovori budu drugačije vrste".
- Ukazivali smo na stvari koje se ne bi smjele dogoditi. Mislim da smo kao Carinski sindikat doprinijeli tome da ti službenici, dosta velik broj njih, dobije povećanje. Mi bi voljeli da ti pregovori budu drugačije vrste, kao što su nekada bili, da se možemo očitovati na prijedlog same odluke. Prijedlog nitko nije ni vidio dok nije donesen. Čudno je napravljen, vidi se da je napravljen različito za različita ministarstva, zaključio je.
Storić o štrajku u pravosuđu: Zahtjevi su bili nerazumni
Predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske komentirao je i štrajk u pravosuđu. Ustvrdio je kako se tu "nije bitno pregovaralo".
- Nisam siguran da je to baš tako. Nije se tu nešto bitno pregovaralo. Vlada je u vrijeme štrajka u pravosuđu jednostavno ignorirala taj sindikat, rekao je za HTV.
- Svi oni koji su bili upućeni, mogli su vidjeti da su zahtjevi sindikata u jednom dijelu sindikata bili nerazumni, a Vlada je podignula plaće za sve državne i javne službenike 100, 80 i 60 eura, dodao je.
Storić je otkrio kako "ima saznanja što se događalo iza kulisa". Prozvao je sindikat u pravosuđu zbog toga što se "kiti perjem", a sebi "pripisuju zasluge", iako je jedan od uvjeta za zaustavljanje štrajka bilo to da se "drugima ne da ništa".
- Kako je vrijeme odmicalo, bilo je očito da se mora presjeći i naći kraj. Ona saznanja koja ja imam, događalo se puno toga, iza kulisa, ali mi je čudno da sada kada Vlada podiže ovih 10 ili 5 posto, upravo se taj sindikat kiti perjem i pripisuje tu zaslugu. Jedan od uvjeta za zaustavljanje štrajka je bio da se drugima ne da ništa, rekao je.
