'Situacija u Njemačkoj je standardna, gdje su četiri glavna faktora zašto je uspjeh bolji nego u mnogim drugim zemljama, pogotovo kad se usporedimo s Amerikom, iako moramo znati da ni u Njemačkoj nije sve bajno, ima tu problema, no glavni faktor uspjeha su vrijeme, odnosno pravovremeno djelovanje, dobra organiziranost sustava i strateški plan za zaštitu zdravlja i gospodarstva. Četvrti faktor je ljudski faktor', rekao je Đikić RTL-u.
'Njemačka ima veliku sreću da ima kancelarku koja je znanstvenica po svojoj edukaciji i kad vidite s kojim autoritetom ona razgovora s gradonačelnicima onda shvaćate zašto je organiziranost njemačkog sustava toliko dobra i zašto su oni prvavovremeno preko pravilnih testiranja uvodili prave mjere. I te mjere su uvijek unaprijed komunicirane s javnošću, javnost je pripremljena na njih. Normalno da postoje ljudi u Njemačkoj koji su protiv tih mjera, ali velika većina ljudi je za, zato je u Njemačkoj još dosta dobra kontrola tog nekontroliranog širenja i povećane smrtnosti oboljelih od covida'', kazao je Đikić.
Poručio je da sada trebamo učiti iz dobrih iskustava drugih zemalja. "Primjerice u Frankfurtu su od jučer uvedene mnoge restrikcije, jer je broj zaraženih na 100 tisuća stanovnika prešao tu magičnu brojku od 50, barovi se zatvaraju u 22 sata, a u centru grada gdje je shoping svi moraju nositi maske na otvorenom i zatvorenom. Takve mjere postoje i u Hrvatskoj i svi ih mi znamo, ali važno je imati i snagu i politički na neki način integritet da vi na temelju činjenica možete to građanima prezentirati kao nešto što ima budućnost. I morate objasniti građanima što će se dogoditi ako se te mjere ne primjenjuju", objašnjava znanstvenik.
"Svi sada govorimo o malim brojevima u proljeće ali tada smo imali vrlo rigorozne mjere, sada se uvode mjere postepeno, ali se uvode stručno postepeno tako da bismo uistinu spriječili neželjeni Bergamo, neželjeni New York kada je došlo do vrlo kasne reakcije. Ako se zakasni dva tjedna smrtnost može biti značajno veća, upravo uvođenjem tih mjera koje mogu prevenirati upravo taj veliki rast zaraženih", naglasio je.
Također ističe da su vrlo važne obje brojke, i broj zaraženih i broj umrlih. Broj zaraženih nam govori kakva nam je situacija trenutačno, gdje se virus širi i što će nam se dogoditi za par tjedana kada taj virus prijeđe u jednu ozbiljnu fazu bolesti, tada ćemo imati i veći broj smrtnosti.
"Na temelju onog što danas znamo brojevi od 500 ili tisuću zaraženih u Hrvatskoj nisu alarmantni kao što su bili alarmantni u proljeće, tad nismo imali ni dovoljno testiranja, nismo imali pripremljen zdravstveni sustav pripremljen, nismo imali ni toliko mjera koje su već sad u provedbi i ono što je najvažnije ljudi znaju danas kako se ponašati i vjerujem da velika većina ljudi se ponaša korektno i zato je i taj broj koji bi bio puno veći, danas manji. A sve nas to dovodi do toga da kad osoba dođe u bolnicu imamo puno bolje mjere, nekoliko lijekova, metode su uznapredovale i zdravstveni radnici su danas značajno utreniraniji bolji i požrtvovaniji. Takoda nam sve te stvari govore da se ne trebamo bojati samo brojeva, nego trebamo gledati više trend i trebamo imati od naših službi točne brojeve i kakvi su naši kapaciteti i kada će broj od tisuću, dvije tisuće biti značajan te preopterećenje za hrvatski sustav. U Francuskoj ima više od 20 tisuća zaraženih i nitko ne govori da je to ogrommni opterećaj za zdravstveni sustav", objašnjava.
Češka danas ima najveći broj zaraženih po broju stanovnika na cijelom svijetu. Istočne europske zemlje su u proljeće bile najbolje jer su imale jednu sreću a to da je virus došao kasnije pa su imale vrijeme se spremiti.
'Sada nam se dogodilo da nakon ljeta virus je proširen po cijelog Europi, a sada se govori o tome koliko smo odgovorni kao zemlje i koliko smo pripremljeni kao zdravstveni i epidemiološki sustav, i tu se sada vidi snaga svake zemlje. I mislim da Hrvatska na toj ljestvici može puno bolje i moramo se bolje organizirati i bolje zajednički raditi', rekao je te dodao:
'Važno je imati službene stručne podatke koji su prezentirani javnosti kako bi ona mogla razumijeti zašto ćemo u bliskoj budućnosti donositi ove mjere, a u daljoj budućnosti druge mjere. I kad to ljudima definirate onda ih pripremate za budućnost, jer vidimo da time štitimo ne samo samo sebe nego i svoje bližnje nego i cjelokupno gospodarstvo i školovanje, jer ono što na se događalo u proljeće nitko ne želi, niti jedna vlada ne govori da ako dođete do velikog broja smrtnosti da neće biti zatvaranja i nepotrebno je populistički govoriti da neće biti lockdowna, jer lockdown će doći ako zdravstvena situacija postane toliko opasna i ozbiljna kao što nam je bila situacija u proljeće'.
'Trebamo biti odgovorni svi, i i oni koji donose odluke i svaki pojedinac u Hrvatskoj da se poštuju te odluke, ako se ne poštuju moraju biti konsekvence', rekao je te poručio: 'Jako je važno da Hrvati povrate povjerenje u one koji momentalno vode sustav i premijer bio trebao imati malo aktiviniju ulogu u svemu ovome'.
