Danci imaju viziju Europe kao kontinenta u kojem bi željeznički prijevoz mogao zasjeniti zrakoplovni, osobito kada je riječ o kraćim relacijama. 21st Century Europe naziv je projekta koji predstavlja novu viziju brze željeznice pod nazivom Starline, koja bi trebala povezati desetke velikih europskih gradova, a za razliku od običnih vlakova, više bi nalikovala metrou nego klasičnoj željeznici, piše Pun kufer.
Više koncept nego građevinski projekt, Starline želi potaknuti industrijske lidere da preispitaju način putovanja koji šteti okolišu i smanje ovisnost o kratkim avionskim letovima.
Stanice izvan gradskih središta te održiva infrastruktura baza su novog projekta koji bi putnike trebao navesti da se spuste na zemlju. Iako su detalji još uvijek nepoznati, najavljeno je da bi mreža iz budućnosti imala pet linija koje spajaju 39 gradova na otprilike 22.000 km, s vlakovima koji bi jurili brzinom od 300–400 km/h.
Vlakovi su zamišljeni tako da imaju fleksibilni interijer s odjeljcima koji bi se ovisno o potrebama mogli prilagođavati obiteljima ili pak posebnim poslovnim prostorijama. Danci tvrde da bi zamjena letova vlakom na glavnim rutama, poput Madrid – Budimpešta ili Rim – München osjetno smanjila ugljični otisak Europe, a putnici ne bi trošili previše vremena na putovanje.
Predložena mreža povezivala bi gradove poput Pariza, Berlina, Bruxellesa, Amsterdama, Madrida, Milana, Beča i Kopenhagena, uz mnoge regionalne čvorišne točke. Vlakovi bi vozili u redovitim intervalima—potencijalno svakih 30 minuta na glavnim linijama—osiguravajući pouzdanost i predvidljivost za putnike.
Nova središta
Linije Starlinea završavale bi u posebno izgrađenim objektima na rubovima gradova. Te stanice zamišljene su kao više od transportnih čvorišta: u njima bi se nalazili kulturni prostori, restorani, rekreativni sadržaji i dvorane za događanja, pretvarajući se u multifunkcionalna odredišta sama po sebi. Tako bi se smanjile gužve u urbanim središtima i istovremeno podržao regionalni razvoj. Smještanjem čvorišta izvan tradicionalnih središta gradova, projekt bi mogao smanjiti troškove gradnje i olakšati integraciju s teretnim prometom.
Pretvaranje ove hrabre ideje u stvarnost neće biti lako. Nadogradnje infrastrukture u više zemalja, ogromna ulaganja i politički pregovori predstavljaju značajne prepreke. Raznolika geografska obilježja Europe—od Alpa do Pirineja—donose inženjerske izazove, dok bi konkurencija iz zrakoplovnih i niskotarifnih prijevoznika mogla otežati prijelaz sa zračnog prometa na željeznički. Kakva budućnost čeka Starline tek ćemo vidjeti…
