Večeras u 22:48 sati službeno počinje zima, što za sjevernu polutku Zemlje znači da će imati najkraći dan i najdulju noć. Pod najkraćim danom misli se na najkraće razdoblje od izlaska do zalaska sunca. Danas je sunce izašlo u 7:34, a zašlo je u 16:15 sati. Dan je stoga trajao gotovo sedam sati kraće nego što će noć.
Nakon današnjeg zimskog solsticija dani će postajati sve dulji. Tako da će se zalazak sunca do kraja godine pomaknuti na 16:20 sati i bit će danjeg svjetla pet minuta više, piše Index.
Što je zimski solsticij?
Datum zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini na sjevernoj polutci, najčešće se poklapa s prvim danom zime. No datum zimskog solsticija može varirati od 20. do 23. prosinca. Zimski solsticij označava veliku godišnju prekretnicu, astronomski početak zime te prelazak u razdoblje kada dani postaju sve duži i svjetliji, a noći sve kraće.
Izraz solsticij potječe od latinskog solstitium što znači "mirovanje sunca". Zimski solsticij je događaj koji su slavili drevni narodi te ih je ova pojava izbezumljivala. Zbog kratkog dana, u mnogim drevnim kulturama 21. prosinca se slavio kao dan smrti i ponovnog rođenja božanstava koje su simbolizirale plodnost, svjetlost i Sunce.
Na južnoj polutci najdulji dan u godini
Dok je kod nas danas bio najkraći dan, situacija je potpuno drugačija na južnoj polutci, gdje živi samo deset posto svjetske populacije. Dakle, tamo prosinački solsticij označava najdulji dan u godini i početak ljeta. Svi oni koji stanuju unutar Arktičkog kruga, tijekom solsticija neće niti vidjeti Sunca, već kod njih sada vlada polarna noć.
