Na današnji dan 1458. godine Matija Korvin izabran je za hrvatsko-ugarskog kralja.
Na današnji dan 24. siječnja 1458. godine, u burnim političkim okolnostima srednje Europe, Matija Korvin izabran je za hrvatsko-ugarskog kralja, događaj koji je označio početak jedne od najvažnijih vladavina u povijesti Hrvatske i Ugarske.
Matija Korvin (mađarski Mátyás Hunyadi, latinski Matthias Corvinus) rođen je 23. veljače 1443. u Kolozsváru (danas Cluj-Napoca, Rumunjska) kao sin erdeljskog vojvode Jánosa Hunyadija, jednog od najuglednijih vojskovođa svoga doba.
U trenutku izbora za kralja Matija je imao svega 15 godina, ali je podrška ugarskih plemića i njegova obiteljska reputacija omogućila mu je da zasjedne na prijestolje nakon smrti prethodnog vladara.
Njegov izbor održan je na saboru u Budimu, a narodni glas i plemići proglasili su ga kraljem Ugarske i Hrvatske, usprkos teškim situacijama u kraljevstvu i prijetnjama osmanskih osvajača te snaga sa zapada i sjevera.
Matija Korvin ostao je zapamćen ne samo kao državnopolitička figura, nego i kao “dobri kralj Matijaš” u narodnoj predaji — simbol pravednosti, mudrog vladanja i zaštitnik kraljevstva.
Tijekom svoje dugotrajne vladavine (1458.-1490.), Matija je ojačao centralnu vlast, smanjio moć velikaša i proveo reforme koje su učvrstile državni sustav. Uspostavio je snažnu vojsku i ograničio osmanski prodor prema zapadu, između ostalog osnivanjem obrambenih kapetanija i banovina na istočnim granicama.
Uz političke i vojne zasluge, Matija Korvin bio je i pokrovitelj umjetnosti i kulture. Njegov dvor u Budimu postao je važan centar renesanse u središnjoj Europi, privlačeći istaknute književnike, umjetnike i humaniste, a njegova Bibliotheca Corviniana jedna je od najpoznatijih knjižnica toga vremena.
Umro je 6. travnja 1490. u Beču, bez legitimnog nasljednika, ali ostao je upamćen u hrvatskoj i mađarskoj povijesti kao snažan, pravedan i kulturan vladar — dobri kralj Matijaš, čije ime se i danas spominje s poštovanjem.
