Hrvatskom turizmu ide sve bolje, a o tome svjedoče podaci o posjećenosti, kao i prihod od turizma. S brojkama teško da netko može biti nezadovoljan, no od same kvantitete dugoročno je važna isključivo kvaliteta turističke ponude i sadržaja. Svjesni su toga i u Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije koja je organizirala studijsko putovanje u talijansku regiju Toscanu koja je po mnogočemu primjer pravilnog planiranja turizma, a osobito ruralnog.

U Italiji je početkom tjedna boravilo ukupno 30 turističkih djelatnika i novinara iz Splitsko-dalmatinske županije. Cilj je bio dobiti kvalitetan uvid kako to radi jedna hrvatskoj turistički konkurentska zemlja.

– Ne možemo se “zabiti” u svoju općinu, županiju i misliti da ćemo sve saznati od sebe. Moramo vidjeti i učiti iz dobrih primjera van granica Lijepe naše – uvodno nam je kazao Joško Stella, direktor županijske Turističke zajednice koji je predvodio našu delegaciju u Italiji.

– Studijsko putovanje u Toscanu je organizirano kako bi uvidjeli i prepoznali i prednosti i mane tamošnjeg razvoja ruralnog turizma koji se pokazao više nego uspješan. Na samom putovanju imali smo se prilike susresti s vodećim ljudima turističke zajednice u Toscani koji su nam objasnili na koji način oni funkcioniraju i koje projekte rade. To nam je bilo iznimno korisno jer smo se mogli usporediti.

Isto tako, bili smo s ljudima koji vode i organiziraju turizam u gradu Sieni, a jedni smo od rijetkih kojima je to uspjelo. Oni su nam također govorili o najnovijim modelima marketinga i najnovijim projektima koje provode. To ne samo da je bilo zanimljivo našim turističkim zajednicama koje se bave ruralnim turizmom, nego i onima koji se bave gradskim turizmom. Da bi se razvijao turizam u Hrvatskoj ili bilo kojoj županiji, trebamo uvijek gledati što ljudi rade oko nas, ali ne da bi kopirali nego da bi vidjeli mogućnosti, prednosti, mane… i da bi se kretali u najboljem mogućem smjeru – pojašnjava nam čelni čovjek županijske Turističke zajednice.

Što to Italija ima u turizmu, a da mi nismo primijenili?

– Ono što je zanimljivo, oni imaju jako razvijen “art” i “culture” turizam. Nije to umjetnički turizam, nego turizam koji je vezan uz umjetnine, slike, galerije i kulturu općenito. Međutim, oni tek sada počinju razvijati “aktivni odmor turizam” – adventure, kanjoning, rafting, penjanje, biciklizam… Tek se sada ozbiljnije počinju baviti time. Mi smo, recimo to uvjetno, na tom polju jači od njih jer njima to do sada nije bilo potrebno. Dok mi, s druge strane, moramo puno više uložiti truda u razvoj kulturnog turizma. Imamo potencijale, imamo lokalitete, ali trebamo puno više od njih poraditi na marketingu. Svjetski nismo prepoznati po tome, nego suncu i moru i zato moramo raditi na tim drugim stvarima. Oni isto tako imaju puno problema, nije ni u Italiji sve bajno. Primjerice, u samoj Toscani se godišnje otvori 1500 agroturizama, a 1000 ih propadne.

Nama je cilj da turizam bude biznis od kojeg će lokalno stanovništvo imati bolju kvalitetu životu.

Talijani su nas, s druge strane, pitali o održivom razvoju i nosivim kapacitetima. Oni tek sada počinju razmišljati o takvim stvarima. Organizirat će znanstveni skup u Toscani na tu temu. Mi smo, kao što javnost zna, već pokrenuli studiju nosivih kapaciteta. Talijani još uvijek nemaju značajnijih problema u prekapacitiranju, baš kao što nemamo ni mi. Gužve postoje, ali nismo mi dosegli naše limite.

Imaju li Talijani bolje preraspodijeljene turiste tijekom godine od nas?

– Oni rade na jednoj specifičnoj stvari. Kao i svaki grad kod nas, oni imaju nekoliko lokaliteta u gradu ili regiji koji svi žele vidjeti i koji su nadaleko poznati. Tu se stvaraju velike gužve. Međutim imaju i dvadesetak manjih, ali isto jako zanimljivih znamenitosti i lokaliteta. Talijani razmišljaju kako sada disperzirati te goste. Mi to pokušavamo u našoj županiji, da bi disperzirali pritisak s velikih gradova na Dalmatinsku zagoru. Tu još puno imamo za raditi.

Naša Zagora po pitanju turizma zaostaje za unutrašnjosti Istre, a osobito za Italijom. Je li pokoje talijansko iskustvo primjenjivo na Zagoru?

– Puno je zaključaka primjenjivo. Mislim da idemo u pravom smjeru i da ne bi trebalo ništa na brzinu raditi. Nema nekih brzih rješenja, već samo dugoročno ulaganje u ljude, u kvalitetu i to ćemo raditi.

Postoji li područje u Dalmatinskoj zagori koje prednjači u želji da razvija svoj turistički sektor?

– Ima! Imotski i šire područje. Stvari su se tamo promijenile nakon tunela kroz Biokovo i brojnih turističkih edukacija. Na neki način tamo je proradio poznati imotski inat: ako ima susjed dobru kuću koju iznajmljuje, zašto ne bih i ja (smijeh).

Uvidjeli smo da je ključna razlika Toscane i Hrvatska je ta da se njima sve temelji na poljoprivrednoj proizvodnji, a nama to nedostaje. Njima su domaćinstva od nekoliko do 330 hektara, a tko u Zagori ima 100 hektara domaćinstva? To su problemi koje smo naslijedili povijesno i ne može ih riješiti Turistička zajednica. Moramo se s tim nositi.

Talijani su turistički razvoj počeli od poljoprivrede, a kod nas imamo malo takvih agroturizama i nije lako to ostvariti. Ipak, guramo u tom smjeru, ali tu bi država znatno više trebala napraviti u integraciji poljoprivrede i turizma. Država bi trebala ponuditi mjere agroturizmu i ponuditi određene mjere.

Jeste li ponudili Talijanima da dođu u Dalmaciju?

– Naravno da smo ponudili i ostali smo s njima u kontaktu. Puno je tu prostora za privlačenje svih vrsta gostiju. Naučili smo kako rade i funkcioniraju. Nema tu ništa misteriozno ili megalomanski, sve su to jednostavni programi i sve je vrlo jasno. Morate znati da je Toscana veliki svjetski brend. Oni idu na puno manje sajmova i rade puno manje marketinških materijala jer su svjetski poznati. Primjerice, iako zvuči nevjerojatno, Siena se počela baviti društvenim mrežama tek 2014. godine jer su uvidjeli da se ipak moraju “ubaciti” i u taj svijet. Što se tiče našeg internet marketinga, možemo reći da prednjačimo i na europskom nivou i to se vidi – zaključuje Stella.


(Visited 1 times, 1 visits today)

Facebook komentari