Institut za javne financije (IJF) iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost županija, gradova i općina, a u svom zadnjem radu su prikazali rezultate najnovije analize provedene od studenog 2016. do ožujka 2017. Istraživanja su proveli Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić i Branko Stanić, piše dalmacijabiz.
Istraživanja se provode tako da se utvrdi kako općine i gradovi transparentno vode svoje lokalne financije. Proračun je najbitniji dokument koji se donosi svake godine, a utječe na zapošljavanja, subvencije i na raspored "moći" u politici. Veća transparentnost proračuna znači i manju mogućnost koruptivnih radnji, ali i manje "razbacivanja" novcem poreznih obveznika.
Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjerila se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica:
- godišnje izvršenje proračuna za 2015.;
- polugodišnje izvršenje proračuna za 2016.;
- prijedlog proračuna za 2017.;
- izglasani proračun za 2017. i
- proračunski vodič za građane za 2017.
Rezultati se odnose uglavnom na rezultate prošlih lokalnih vlasti, jer se većina potrebnih dokumenata trebala izglasati ili provesti prije lokalnih izbora 2017. godine.
Županije dobre stoje u odnosu na ostatak Hrvatske
Istraživanja su pokazala kako su po prosjeku svih lokalnih jedinica na svojem području najtransparentnije Primorsko-goranska i Karlovačka županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska županija.
Po vrstama lokalnih jedinica, županije su u prosjeku vrlo transparentne (4,6), gradovi su relativno dobri (3,7), no općine još uvijek ne zadovoljavaju (2,8). Oko 30% jedinica je objavilo isti broj, a 13% čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu istraživanja.
Općine su najgore po rezultatima
No, na razini gradova i općina situacija je poprilično loša za dalmatinske gradove i općine. Pogotovo za Splitsko-dalmatinsku županiju. Tako su najgoru ocjenu 0 od četiri grada dobila dva iz Splitsko-dalmatinske županije: Imotski i Vrgorac. Što se tiče općina, od 39 općine iz cijele Hrvatske njih čak 21 su iz Dalmacije. Opet je Splitsko-dalmatinska županija najgora, tako je čak 12 općina najnetransparentnije.
Slična situacija je i kod ocjena 1. Dok je daleko najžalosnija situacija kod općina i gradova koji su dobili ocjenu 5. Tako su u cijeloj Dalmaciji samo četiri grada dobili ocjenu 5, a niti jedan iz Splitsko- dalmatinske županije. Što se tiče općina, samo su dvije iz središnje županije dobile ocjenu 5, a četiri još iz cijele Dalmacije. U usporedbi s hrvatskim prosjekom, radi se o poprilično poraznim rezultatima, što je vidljivo i u ovom grafu:
Potpunu sliku svih rezultata transparentnosti možete vidjeti i na originalnom linku Instituta za javne financije.
