Pećina u Ždrilu kod Rovanjske, jedno od najzanimljivijih arheoloških nalazišta u Dalmaciji, ponovno je pod povećalom znanstvenika. Ovih dana ondje je započela nova, međunarodna kampanja istraživanja kojom Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru u suradnji s Institutom za antropologiju u Zagrebu te sveučilištima u Sieni, Bologni i Haifi pokušava otkriti nove tragove života neandertalaca i ranih modernih ljudi na istočnoj jadranskoj obali.
Kako su objavili iz zadarskog Odjela za arheologiju, Pećina u Ždrilu sada je dio dva velika istraživačka projekta: institucionalnog projekta „Pradalmacija“ Sveučilišta u Zadru i prestižnog europskog projekta ERC „Last Neanderthals“, koji proučava posljednje populacije neandertalaca u Europi.
„Prvi dani istraživanja protekli su dinamično i u dobrom ritmu. Najveći izazov predstavljaju brojne jazbine koje su presjekle gotovo sve očuvane slojeve, no ni to nas neće zaustaviti u nastojanju da rekonstruiramo što cjelovitiju sliku života neandertalaca i ranih modernih ljudi na ovom području“, poručuju istraživači iz tima.
Od pećinskog staništa do arheološkog laboratorija
Prema znanstvenom članku Maria Bodružića i Daria Vujevića sa Sveučilišta u Zadru, objavljenom u Subterranea Croatica (2023.), Pećina u Ždrilu smještena je na istočnoj obali Novigradskog ždrila, s pogledom prema Velebitskom kanalu. Do pećine se dolazi makadamom i pješačkom stazom iz Rovanjske, a ulaz vodi u prostranu dvoranu dugu šesnaest metara, dovoljno osvijetljenu i pogodnu za boravak ljudi.
Prva istraživanja provedena su 2021. godine u sklopu projekta Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije (voditelj dr. sc. Dario Vujević), financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Tada su pronađeni prvi nalazi koji su potvrdili da je pećina bila naseljena u gornjem paleolitiku, prije više od 34 tisuće godina prije Krista. Radiokarbonski uzorci ugljena iz tadašnjih vatrišta datirani su između 34.261 i 33.481 godina prije Krista, što je smjestilo lokalitet u najraniju fazu gornjeg paleolitika, tzv. orinjasijensku kulturu.
Neolitik, stočari i more: život između krša i obale
Nastavak istraživanja 2023. godine donio je nova otkrića. U središnjoj dvorani pećine otvorena je nova sonda, dimenzija 4 x 5 metara, koja je otkrila slojeve iz srednjeg i ranog neolitika. U tim slojevima dokumentirani su tzv. fumier slojevi – tragovi spaljivanja stajske stelje i organskih materijala koji svjedoče o stočarskom načinu života prapovijesnih zajednica.
Na temelju nalaza keramike, životinjskih kostiju i radiokarbonskih datuma, istraživači su utvrdili da su neolitički stanovnici pećine uzgajali ovce i koze, povremeno goveda, te koristili morske resurse poput dagnji, kamenica i riba. Pronađena je i koštana udica, kao i ostaci školjaka i puževa, što pokazuje povezanost s obalom i morem.
Jedan od najznačajnijih nalaza je pokop djeteta starog 38 tjedana pronađen ispod sloja pepela i kamenog pokrova. Radiokarbonsko datiranje ostataka smjestilo ga je u 5750.–5650. godinu prije Krista, što svjedoči o ritualnoj ulozi pećine i u neolitiku.
Najstariji tragovi: između neandertalaca i modernih ljudi
U dubljim slojevima pećine otkriveni su artefakti od kremena, koštani predmeti i nakit izrađen od zuba medvjeda i vuka. Ti su nalazi, zajedno s preliminarnim analizama, pokazali da bi najstariji slojevi mogli pripadati srednjem paleolitiku, odnosno razdoblju neandertalaca.
Ukoliko budu potvrđeni novim radiokarbonskim datumima, Pećina u Ždrilu postat će jedno od rijetkih mjesta na istočnoj jadranskoj obali koje svjedoči o prijelazu između neandertalaca i ranih modernih ljudi. To bi Ždrilo svrstalo uz bok poznatim nalazištima poput Šandalje II u Istri, jedinog dosad radiokarbonski potvrđenog lokaliteta tog razdoblja u Hrvatskoj.
Novi izazovi i međunarodna suradnja
Najnovija istraživanja, započeta u listopadu 2025., odvijaju se pod okriljem međunarodnog projekta ERC „Last Neanderthals“, čiji je cilj rekonstruirati posljednje faze života neandertalaca u Europi. U istraživanju sudjeluju i stručnjaci iz Italije i Izraela, što Ždrilu daje međunarodni značaj.
Osim arheoloških i stratigrafskih radova, planiraju se i antropološke, sedimentološke i paleoekološke analize, kojima će se pokušati rekonstruirati okoliš, način života i klimatske prilike u kojima su živjele prapovijesne zajednice.
Pećina u Ždrilu tako postaje ključni laboratorij za proučavanje prapovijesne Dalmacije, ali i širi okvir europske prapovijesti.
Pećina kao vremenska kapsula
Danas, kad se s platoa na ulazu u pećinu pogled proteže prema Masleničkom mostu i Velebitskom kanalu, teško je zamisliti da je ovo mjesto bilo dom prvim ljudima koji su kročili istočnim Jadranom. No, slojevi zemlje, pepela i kostiju u Pećini u Ždrilu svjedoče o tisućljećima života, smrti i prilagodbe.
Kako navode autori znanstvenog rada, Bodružić i Vujević (2023.), istraživanja Pećine u Ždrilu otvaraju novo poglavlje razumijevanja paleolitičke i neolitičke povijesti Dalmacije, ali i pitanja kontinuiteta između neandertalaca i modernog čovjeka.
Nastavak istraživanja, koji je upravo započeo, trebao bi dati odgovore na neka od ključnih pitanja europske arheologije – među njima i ono najuzbudljivije: jesu li se neandertalci i prvi Homo sapiensi susreli upravo ovdje, u sjeni Velebita i nad morem Novigradskog ždrila.
