Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zdravlje je stanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti. Ista ta organizacija pretilost je 2019 klasificirala kao bolest u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.
Debljina se najčešće izražava indeksom tjelesne mase ITM (body mass indeks BMI) koji je izračunava na način da podijelimo masu izraženu u kg s kvadratom visine izraženog u metrima. Također možete koristiti tablicu dolje koja će vam osim indeksa odmah prikazati i kategoriju debljine kojoj pripadate. Dovoljno je samo pogledati polje u kojem se sijeku vaš redak s visinom i stupac s masom.
Pretilost – globalni problem koji ne zaobilazi Hrvatsku
Pretilost prate pridružene bolesti u 75% slučajeva, dok u 26% slučaja prati tri ili više pridruženih bolesti.
Pretilost je tiha bolest a njene posljedice se vide tek za nekoliko godina a uključuju kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest tip 2, te neke tumore.
Pretilost je postala jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na zabrinjavajući porast broja pretilih osoba. Prema posljednjim podacima za 2022 god, oko 58% odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu (41%) ili pretilost (17%) što nas svrstava na deveto mjesto u Europi. Posebno je zabrinjavajuće što svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost.
Svima je jasno koliko su naša djeca, ali i odrasli, skloniji biti na „ekranima“ nego u parkovima što je uz lošu prehranu dobitna kombinacija za pretilost.
Nedostatak sna, bio prouzrokovan stresom u nikad zahtjevnijim vremenima, bilo zbog noćnih igranja igrica ili nečeg drugog, nas navodi da se prepustimo kratkotrajnim užitcima u vidu slanih grickalica, slatkiša i ostalih kalorijskih bombi.
Pola litre slatkog gaziranog napitka sadrži više od 50 g šećera što je prema WHO granica dnevnog unosa. S orašastim plodovima treba biti oprezan jer iako imaju razne blagotvorne učinke ne bi trebali jesti više od dvadesetak komada jer su to koncentrirane kalorije u maloj količini.
Hormoni koji toliko toga reguliraju u tijelu krivac su što debljanje nastupa nakon tridesetih. Tada razina hormona pada zbog čega usporava metabolizam te se dešava da se energija manje sagorijeva a više skladišti u vidu masnoća.
Preskakanje obroka daje pogrešan zaključak da manje unosimo pa ćemo tako smršavjeti, međutim istina je da na taj način programiramo tijelo da da se pripremi na glad i skladišti energiju u vidu masnoća umjesto da je troši.
O važnosti voća i povrća se toliko može čuti i pročitati, a ipak se tako malo konzumira.
Kod pretilih žena su češće neplodnosti, smanjene plodnosti, spontani pobačaji, povišen tlak u trudnoći, poremećaji metabolizma šećera u trudnoći, razna patološka stanja poroda i babinja.
Kako mediteranska prehrana i dalmatinski način života mogu pomoći u prevenciji pretilosti
Svake godine u ožujku Hrvatska obilježava Hrvatski dan osviještenosti o debljini, podsjećajući na važnost pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravog načina života u borbi protiv pretilosti. S obzirom na to da Hrvatska, a posebno Dalmacija, ima bogatu kulinarsku tradiciju temeljenu na mediteranskoj prehrani, važno je istaknuti njezinu ulogu u očuvanju zdravlja i održavanju optimalne tjelesne težine.
S obzirom na to da je Dalmacija povijesno poznata po zdravoj prehrani i aktivnom načinu života, postavlja se pitanje zašto su stope pretilosti i ovdje tako visoke? Glavni razlog je promjena prehrambenih navika i sve veća konzumacija prerađene hrane, industrijskih slatkiša i gaziranih pića umjesto tradicionalnih namirnica koje su nekada činile temelj dalmatinskog jelovnika.
Mediteranska prehrana – ključ zdravlja i dugovječnosti
Mediteranska prehrana, koja je prepoznata kao jedna od najzdravijih na svijetu, temelji se na:
Svježem voću i povrću – bogatom vlaknima, vitaminima i antioksidansima
Maslinovom ulju – zdravim mastima koje pomažu u zaštiti srca i krvnih žila
Ribi i plodovima mora – izvoru omega-3 masnih kiselina
Cjelovitim žitaricama i mahunarkama – koje osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti
Umjerenoj konzumaciji crnog vina – koje, u razumnim količinama, može imati zaštitni učinak na srce
Minimalnoj konzumaciji crvenog mesa i prerađene hrane
Ovaj način prehrane nije samo dijeta, već stil života koji dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti.
Dalmatinski način života – više od prehrane
Uz pravilnu prehranu, Dalmacija je tradicionalno poznata i po aktivnom načinu života. Još uvijek se u mnogim dalmatinskim mjestima njeguje navika šetnje, ribarenja, rada u vrtovima i vinogradima te laganog, ali stalnog kretanja tijekom dana. Uz to, prisutan je i koncept "fjake", odnosno opuštenog pristupa životu koji smanjuje stres, još jednog važnog faktora u borbi protiv pretilosti.
Nažalost, moderni način života sve više narušava ove zdrave navike. Sve manje ljudi konzumira svježu ribu i domaće proizvode, a sve više poseže za brzom i prerađenom hranom. Također, sjedilački način života, rad za računalom i manjak tjelesne aktivnosti dodatno pogoršavaju problem.
Što možemo učiniti?
Hrvatski dan osviještenosti o debljini prilika je da se podsjetimo koliko su zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost ključni za dug i kvalitetan život. Umjesto strogih dijeta i kratkotrajnih rješenja, potrebno je vratiti se tradiciji Mediteranske prehrane i prirodnom načinu života koji je oduvijek bio prisutan u Dalmaciji.
- - Birajte svježe namirnice i kuhajte kod kuće
- - Smanjite unos šećera, gaziranih pića i prerađene hrane
- - Vratite ribu, maslinovo ulje i povrće u svakodnevnu prehranu
- - Budite aktivni – hodajte, vozite bicikl, plivajte
- - Uživajte u hrani, ali jedite umjereno
Povratak Mediteranskoj prehrani i dalmatinskom načinu života može biti ključan korak u prevenciji pretilosti i očuvanju zdravlja. Ne radi se samo o mršavljenju, već o dugoročnom ulaganju u bolju kvalitetu života.U stvari imamo sreću što živimo u takvom kulturološkom i geografskom području koje nam omogućuje da se hranimo najzdravije na svijetu (mediteranska prehrana je proglašena kao najuravnoteženija prehrana na svijetu).Problem je vrijeme u kojem živimo, vrijeme koje nas je udaljilo od izvorne prehrane naših predaka. Međutim nije tako davno bilo kada su naši roditelji hranili po principima mediteranske prehrane. To nam je prirodno, urođeno i to smo mi. Ipak, potrebno je revitalizirati našu kuhinju, vratiti se korijenima, i poučavati našu djecu o tome za naše i njihovo dobro.
Kako su ovi postulati opće poznati, a u našem okruženju i lako dostupni, pitanje je zašto je toliko pretilih.
Sve pretile osobe svjesne su svoje debljine i znaju da je rješenje u manjem unosu kalorija, ali u praksi to i nije tako jednostavno.Zbog toga svima kojima je, uz sve gore navedene preporuke, zahtjevno postići tražene rezultate preporučujemo stručnu pomoć individualiziranim pristupom u našoj Poliklinici Uglešić.
