Krajem ožujka započeli su radovi na izgradnji dionice TTTS – Dugi Rat sa spojnim cestama, prvoj fazi buduće brze ceste prema Omišu. Projekt vrijedan više od 16 milijuna eura trebao bi biti dovršen u roku od godinu i pol dana, a dio je šire prometne strategije kojom se planira rasteretiti sve opterećeniji ulaz u Split i prometnice prema Omišu.
Investitor su Hrvatske ceste, projektant je Geoprojekt, izvođač Hering iz Širokog Brijega, dok nadzor provodi Institut IGH. Riječ je o dionici dugoj oko 500 metara koja se nastavlja na već planiranu trasu od 2,5 kilometra, čime će se omogućiti povezivanje od Dugopolja preko rotora Mravinci do TTTS-a.
Ravnatelj Hrvatskih cesta Ivica Budimir izjavio je tada da će realizacija projekta značajno rasteretiti križanje u Stobreču te omogućiti bolji pristup teretnom prometu koji dolazi sa sjevera. Najavio je i novu fazu – natječaj za dionicu prema Podstrani vrijedan oko 150 milijuna eura, koji uključuje most preko rijeke Žrnovnice dug 500 metara, dva tunela i spoj na državnu cestu D8.
– Ovo sve skupa pokazuje ozbiljan pristup. Ono što se obećalo, izvršava se. Cilj je u naredne tri godine u punom profilu imati dovršene prometnice i rasterećenje gužvi. Split to zaslužuje – izjavio je Šuta.
Cesta kroz povijest
No, paralelno s optimističnim najavama o prometnom rasterećenju, sve više pozornosti privlači činjenica da planirana trasa prolazi u blizini, a dijelom i preko prostora koji imaju obilježja kulturne i povijesne baštine.
Riječ je o širem području Dugog Rata i Omiša, koje obiluje arheološkim lokalitetima, suhozidima, starim putovima i ostacima tradicijskog krajolika. Upravo ti elementi čine identitet prostora koji se stoljećima razvijao u suživotu čovjeka i prirode.
Posebno osjetljiv segment odnosi se na područja uz rijeku Žrnovnicu i na padinama Peruna (Primorske kose) gdje su evidentirani tragovi prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih naselja, kao i tradicionalne gospodarske strukture koje su danas rijetko očuvane.
Razvoj ili kompromis?
Iako nadležni ističu da se svi projekti provode uz potrebne studije i suglasnosti, uključujući i konzervatorske uvjete, u javnosti se sve češće postavlja pitanje – može li se razvoj prometne infrastrukture uskladiti s očuvanjem prostora koji nosi povijesnu vrijednost?
Veliki infrastrukturni projekti poput ovoga često donose nužne pomake u svakodnevnom životu građana, no istodobno otvaraju dileme o dugoročnom utjecaju na prostor koji se ne može obnoviti jednom kada nestane.
Brza cesta Split – Omiš godinama se najavljuje kao ključno rješenje prometnih problema, ali njezina realizacija sve jasnije pokazuje da će cijena tog rasterećenja biti više od financijske.
Kulturna baština uz trasu buduće brze ceste
AZ 1 – Arheološka zona Kamen–Blato, Split
Ova arheološka zona prostorno je definirana prostornim planovima Grada Splita, a nalazi se sjeverno od antičkog Epetija, odnosno današnjeg Stobreča. Obuhvaća širi prostor ruralne cjeline Kamen s predjelom Blato uz rijeku Žrnovnicu, a pretpostavlja se da je pripadala salonitanskom ageru.
Na lokaciji budućeg čvorišta TTTS još su 2009. djelomično provedena sondažna arheološka istraživanja, ali su prekinuta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Površinski nalazi keramike i ostataka mozaika upućuju na postojanje arheološkog lokaliteta, što ovom prostoru daje posebnu osjetljivost u kontekstu novih građevinskih zahvata.
MB 1 – Kulturnopovijesno mjesto Zmijin kamen, Žminjača
Zmijin kamen velika je prirodno oblikovana stijena na lijevoj obali rijeke Žrnovnice, uz županijsku cestu, na predjelu Žminjača. U povijesnim izvorima prvi se put spominje još 1178. godine.
Osim povijesne vrijednosti, lokalitet ima i snažnu simboličku dimenziju jer je sastavni dio autentičnog praslavenskog mitskog kazivanja koje je, prema navodima, i danas sačuvano u predaji starijih stanovnika Žrnovnice. Zaštićen je kao kulturno dobro Republike Hrvatske.
AL 1 – Arheološki lokalitet Polače, Sita
Kasnoantička građevina u Strožancu, poznata kao Polače, ubraja se među važnije nalaze iz kasne antike na ovom području. Lokalitet se ističe iznimno dobro sačuvanim zidovima visine pet do šest metara, a unutar kompleksa jasno se prepoznaje izdužena prostorija orijentirana sjever–jug.
Zidovi su građeni sitnim priklesanim kamenom u pravilnim redovima i bili su ožbukani s obje strane, što potvrđuju tragovi žbuke. S položaja te rimske vile pruža se pogled prema zaljevu i antičkom Epetionu, a pretpostavlja se da je objekt pripadao nekoj visokoj rimskoj ličnosti. Lokalitet je preventivno zaštićen.
AL 2 – Arheološki lokalitet Stinice, Sv. Martin
Iznad naselja Sv. Martin nalazi se uzvišenje eliptičnog oblika za koje se pretpostavlja da je prapovijesna gradina. Zbog svojeg istaknutog položaja dominira krajolikom, što je jedna od ključnih karakteristika takvih fortifikacijskih ili nadzornih točaka iz ranijih razdoblja.
Lokalitet je u novijoj prošlosti devastiran vađenjem kamena, o čemu svjedoče velike količine lomljenog kamena na zapadnoj strani uzvišenja. Iako nije formalno zaštićen, evidentiran je terenskim obilaskom kao prostor moguće velike arheološke vrijednosti.
PN 1 – Povijesno naselje Gornja Podstrana
Gornja, odnosno Stara Podstrana, smještena je ispod vapnenačke kose Peruna i Vršine, na visini između 280 i 360 metara. Riječ je o najstarijem naselju na području današnje općine Podstrana.
Danas je to uglavnom iseljena ruralna aglomeracija, ali s vrlo vrijednom povijesnom graditeljskom strukturom. Očuvani su kameni sklopovi obiteljskih kuća, gospodarskih zgrada, štala, konoba i kuhinja, velikim dijelom zajedno s izvornim kamenim pokrovom. Naselje je preventivno zaštićeno kao kulturno dobro.
SG 1 – Crkva sv. Ante i Roka, Gornja Podstrana
Ova crkva sastoji se od dvije pravilno orijentirane, međusobno povezane jednobrodne pravokutne građevine. U 19. stoljeću pročelja su spojena zidom nad kojim je podignuta preslica s tri otvora za zvona.
Posebnu vrijednost crkvi daju ugrađeni stariji ulomci: na pročelju je antički reljef pastirskog božanstva Silvana i nimfi, dok se na začelju nalazi ulomak predromaničkog zabata. Uz crkvu je i kameni zvonik iz 19. stoljeća. Zaštićena je kao kulturno dobro Republike Hrvatske.
AL 3 – Arheološki lokalitet Biline, Podstrana – Sv. Martin
Na predjelu Biline, istočno od županijske ceste, nalazi se skupina od sedam gomila načinjenih od kamenja i zemlje. Nije posve sigurno radi li se o tumulima ili o krčevinama nastalim obradom tla.
Ipak, upravo takve strukture mogu skrivati ostatke starijih zidova, međašne natpise iz antičkog razdoblja ili druge arheološke tragove. Lokalitet je evidentiran terenskim obilaskom, a njegova vrijednost leži upravo u mogućnosti da se ispod današnje površine kriju stariji slojevi.
EB 1 – Etnološka građevina Biline, Podstrana – Sv. Martin
U blizini lokaliteta Biline nalazi se ruševan objekt dimenzija oko pet sa četiri metra. Sastoji se od jedne prostorije i potpuno je zarastao u raslinje.
Najvjerojatnije se radi o gospodarskom objektu, što ga čini dijelom tradicijskog ruralnog krajolika. Iako nije formalno zaštićen, evidentiran je kao etnološka građevina koja svjedoči o starijem načinu korištenja prostora.
AL 4 – Arheološki lokalitet Čeline, Podstrana – Mutogras
Uz poljski put na ovom lokalitetu nalaze se dvije kamene gomile, a na površini jedne pronađen je ulomak antičkog crijepa. Taj nalaz, iako skroman, upućuje na moguću prisutnost antičkog sloja.
Takvi lokaliteti često na prvi pogled djeluju skromno, ali upravo površinski tragovi mogu biti signal da se ispod terena nalaze vrijedni ostaci prošlih naselja ili gospodarskih cjelina.
EB 2 – Etnološka građevina Mura, Podstrana – Mutogras
Oko 150 metara jugoistočno od lokaliteta Čeline nalazi se devastirani objekt s jednom prostorijom, potpuno obrastao raslinjem. Prema opisu, najvjerojatnije je riječ o poljskoj kućici ili drugom pomoćnom gospodarskom objektu.
Takve građevine svjedoče o tradicijskom korištenju krajolika, posebno u poljoprivredne i stočarske svrhe, te su važan dio povijesnog identiteta prostora.
AZ 2 – Arheološka zona Veliki Mutogras, Podstrana – Mutogras / Jesenice
Ova arheološka zona jedna je od najzanimljivijih na cijeloj trasi. U tekstu se navodi da se na području Podstrane nalazio Plinijev castellum Peguntium, glavno naselje delmatske plemenske zajednice Pituntina, a kao moguće lokacije spominju se Gornja Podstrana i brdo Veliki Mutogras.
Položaj Velikog Mutograsa podsjeća na klasično gradinsko naselje koje dominira okolicom, a brojni nalazi potvrđuju njegovu važnost. Posebno je značajno što se kroz ovu zonu pružala međuplemenska granica između Pituntina i Nerastina, a gomile i kameni nasipi mogu skrivati vrijedne arheološke nalaze, uključujući i terminacijske natpise.
AL 5 – Arheološki lokalitet Gradišća, Krilo
Na predjelu Gradišća iznad naselja Krilo zabilježena je značajna koncentracija arheološke građe. Otkrivene su grobnice, ostaci antičkih zidova, ulomci keramike, fragmenti krovnog crijepa, antički novac i nadgrobni natpis iz 1. stoljeća.
Svi ti nalazi potvrđuju postojanje značajnije antičke aglomeracije koja je trajala kroz čitavo antičko razdoblje. Pretpostavlja se da je riječ o skupini ladanjskih objekata, odnosno villa rustica, što lokalitet čini iznimno važnim za razumijevanje rimskog prisustva na ovom prostoru.
PN 2 – Povijesno naselje Gornje Jesenice
Gornje Jesenice predstavljaju zbijeno kraško naselje smješteno uz planinsku kosu, iznad obradivih površina. Naselje je tijekom vremena raslo tako da se dio zaseoka spuštao prema jugu, ali je zadržalo prepoznatljiv tradicijski karakter.
Posebnu vrijednost daju mu očuvana ruralna struktura, tradicijska organizacija prostora, arhitektura i uporaba tradicionalnih materijala. Zbog toga se valorizira kao skladna ruralna cjelina karakteristična za područje Primorskih Poljica, a zaštićeno je kao kulturno dobro RH.
SG 2 – Crkva Bezgrešnog Začeća BDM, Jesenice
Crkva je sagrađena u drugoj polovici 19. stoljeća na mjestu starije crkve koja se spominje u 17. stoljeću. Građena je od klesanog kamena, a na pročelju se na mjestu rozete nalazi javni sat, dok je na vrhu preslica s tri zvona.
Iako nije pojedinačno registrirana kao zaštićeno kulturno dobro RH, evidentirana je u prostornom planu općine i važan je element povijesne slike Gornjih Jesenica.
SG 3 – Crkva sv. Roka, Jesenice
Ova kamena jednobrodna crkva podignuta je u 19. stoljeću na temeljima starije crkve koja se prvi put spominje 1625. godine. Građena je od pravilno klesanog kamena, s rozetom i preslicom sa zvonima na pročelju.
U njezinoj unutrašnjosti nalazi se vrijedan drveni oltar iz 18. stoljeća, s korintskim stupovima i oltarnom palom s prikazom Bogorodice s djetetom i svetaca. Upravo taj oltar crkvi daje dodatnu umjetničku i kulturnu vrijednost.
AL 6 – Turska peć, Zeljovići
Turska peć prapovijesno je arheološko nalazište iznad zaseoka Zeljovići, smješteno 355 metara nad morem pod strmom liticom. Dominira širim krajolikom i vizualno obuhvaća morski kanal prema Braču, Šolti i Splitu.
Sustavna istraživanja pokazala su da se radi o najvažnijem špiljskom objektu srednje Dalmacije, pa i šire, za razdoblje kasnog neolitika. U srednjem vijeku špilja je služila i za stanovanje, a posebno je važan nalaz ostave s više od 200 komada splitskog srebrnog novca. Lokalitet je preventivno zaštićen.
PN 3 – Povijesno naselje Zeljovići
Zeljovići su smješteni na južnim padinama Mosora i predstavljaju vrijedan primjer tradicijskog naselja. Glavni javni prostor oblikovan je ispred crkve sv. Ante, a putovi unutar zaseoka popločani su kamenim oblucima.
Kuće su katnice od klesanog kamena, povezane s gospodarskim objektima, a dvoslivni krovovi pokriveni su kamenim pločama. Sačuvano je i nekoliko tijesaka za grožđe i masline, što dodatno svjedoči o tradicijskom gospodarstvu. Naselje je zaštićeno kao kulturno dobro RH.
SG 4 – Crkva sv. Ante, Zeljovići
Crkva sv. Ante Padovanskog prvi se put spominje u Poljičkom statutu iz 1676. godine, dok je na nadvratniku uklesana glagoljska godina 1708. Sagrađena je od klesanog kamena, a na pročelju se nalazi okrugli prozor s kamenim križem i preslica za tri zvona.
Osim arhitektonske vrijednosti, važna je i kao središnja točka zaseoka Zeljovići te kao dio povijesnog identiteta toga naselja.
AL 7 – Arheološki lokalitet Mrtnik, Jesenice
Na predjelu Gornji i Donji Mrtnik nalazi se skupina od četiri kamene gomile. Na površini jedne pronađen je ulomak opeke, što upućuje na moguću stariju gradnju ili arheološki sloj.
Iako je riječ o lokalitetu koji tek treba temeljitije istražiti, njegova vrijednost je u tome što takve gomile mogu biti pokazatelji prapovijesnih ili antičkih aktivnosti na tom prostoru.
PN 4 – Povijesno naselje Krug
Zaseok Krug opisan je kao skladna i zaokružena ruralna cjelina s dobro očuvanom tradicijskom arhitekturom. Zadržana je tradicijska struktura naselja i uporaba tradicijskih materijala, uz iznimku novijih obnova koje nisu uvijek usklađene s naslijeđenim oblikovanjem.
Njegova ambijentalna vrijednost dodatno je naglašena položajem na padinama Mosora i pogledom prema moru i otocima. Zaseok je zaštićen kao kulturno dobro RH.
AL 8 – Arheološki lokalitet Sustipan, Jesenice – Sumpetar
Sustipan ima izrazito dug kulturni kontinuitet, od rimske antike do početka 20. stoljeća. U protopovijesti i rimskoj antici Sumpetar je sa Sustipanom bio središte delmatsko-rimskog naselja Neraste, a u srednjem vijeku glavni posjed Petra Črnog, povezan s benediktinskom opatijom Svetoga Petra u Selu.
U središtu lokaliteta nalaze se dvije spojene crkvice, a arheološka istraživanja otkrila su apside starokršćanske i srednjovjekovne crkve te srednjovjekovne grobnice i grobove iz razdoblja kasne gotike. Riječ je o jednom od najvažnijih lokaliteta na cijeloj dionici, zaštićenom kao kulturno dobro RH.
SG 5 – Crkva Velike Gospe, Krug
Crkva je podignuta u 19. stoljeću na mjestu starije crkve koja se u dokumentima spominje krajem 17. stoljeća. Sagrađena je od klesanog kamena, s osmerokračnom rozetom i preslicom za tri zvona.
Crkveno dvorište ograđeno je kamenim zidom, a u unutrašnjosti se nalaze dva oltara, uključujući oltar sv. Fabijana i Sebastijana te oltar sv. Maksima. Važna je kao dio povijesne i vjerske baštine zaseoka Krug.
AL 9 – Arheološki lokalitet Sedre, Jesenice
Na terasiranoj padini između Kruga i Sumpetra nalazi se niz od četiri kamena nasipa koji se pružaju u smjeru sjever–jug. Nasipi su na nekim mjestima razgrađeni, ali i dalje jasno svjedoče o starijem oblikovanju prostora.
Takve strukture mogu imati arheološku vrijednost kao ostaci granica, putova ili drugih organizacijskih elemenata starijeg krajolika, zbog čega su evidentirane terenskim obilaskom.
SG 6 – Crkva sv. Ivana, Jesenice
Crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se na brežuljku Greben iznad Sumpetra. Prvi put spominje se u Supetarskom kartularu iz 11. stoljeća, a prema predaji je na ostacima starije ruševine 1929. godine podignuta nova crkva.
Iznad pročelja nalazi se preslica za jedno zvono. Važna je ne samo kao sakralni objekt, nego i kao točka vezana uz širi povijesni krajolik lokaliteta Greben.
AL 10 – Arheološki lokalitet Greben, Jesenice / Dugi Rat
Na brežuljku Greben sačuvan je dugi suhozidni kameni nasip s antičkim putom koji se od vrha brežuljka i crkvice sv. Ivana spušta prema moru. Upravo je na tom nasipu krajem 19. stoljeća otkriven antički terminacijski natpis iz vremena cara Kaligule.
Taj nalaz iznimno je važan jer potvrđuje da je nasip označavao teritorijalnu granicu između delmatskih plemenskih zajednica Nerastina i Onastina. Lokalitet je zato dragocjen za razumijevanje antičke organizacije prostora, iako je antički put u novije vrijeme betoniran.
SG 7 – Crkva sv. Marka, Duće
Crkva sv. Marka zapadno od starog sela Duće spominje se još u 12. stoljeću, a do 1864. bila je župna crkva. Poslije je postala grobljanska crkva.
Riječ je o jednobrodnoj građevini s elementima romanike, dok zvonik na preslicu pokazuje obilježja gotike. U sjevernom zidu ugrađena je rimska stela, a najvrjedniji pojedinačni predmet je gotičko zvono iz 1468. godine. Crkva je zaštićeno kulturno dobro RH.
AL 11 – Arheološki lokalitet Duge gomile, Dugi Rat / Duće
Ovaj lokalitet čini prapovijesni granični nasip koji se proteže od crkve sv. Marka u Dućama do uvale Orij kod Dugog Rata. Suhozidni nasip dugačak je oko 870 metara, a širina mu varira između dva i pet metara.
Sama dužina i prostorna jasnoća tog nasipa upućuju na njegovu važnost u prapovijesnoj organizaciji prostora, vjerojatno kao granice ili komunikacijskog elementa.
PN 5 – Povijesno naselje Duće
Staro naselje Duće tradicionalno je naselje zbijenog kraškog tipa, smješteno uz planinsku kosu iznad obradivih površina. Podijeljeno je na dvije cjeline, veću oko crkve sv. Ante i manju na istoku.
Stambeno-gospodarski sklopovi poredani su prateći slojnice terena, a starije građevine pokazuju tipične značajke tradicijskog graditeljstva. Starije kuće i katnice građene su od lomljenog ili obrađenog kamena, s drvenim krovištima i kamenim pločama. Naselje je zaštićeno kao kulturno dobro RH.
IG 1 – Trasa starog puta Mrta – Dubravine, Duće
Na ovom lokalitetu sačuvani su tragovi starog puta koji se od obale blago uspinje prema naselju Duće. Na pojedinim dijelovima još su vidljivi ostaci kaldrme, rubnika i podzida.
Takvi elementi ukazuju na to da je riječ o važnoj prometnici koja se intenzivno koristila u prošlosti, a pretpostavlja se da se možda radi i o antičkom transverzalnom putu prema unutrašnjosti Poljica.
EB 3 – Etnološka građevina Roskojvica, Duće
Na terasiranoj padini, nedaleko od starog puta, nalazi se devastirani suhozidni objekt dimenzija oko četiri sa četiri metra. Vjerojatno je imao gospodarsku funkciju.
Iako malen i ruševan, takav objekt važan je kao svjedok nekadašnje svakodnevice i korištenja prostora uz staru komunikaciju.
SG 8 – Crkva sv. Ante Padovanskog, Duće
Crkva u starom selu Duće sagrađena je 1864. godine na mjestu starije crkve s kraja 17. ili početka 18. stoljeća. Sve do gradnje nove crkve na obali bila je župna crkva.
Građena je velikim kamenim kvaderima u pravilnim redovima, s profiliranim portalom, dugim prozorima i kružnim prozorom na pročelju. Sjeverno od nje 1939. je podignut i kameni zvonik s piramidom. Zaštićena je kao kulturno dobro RH.
AL 12 – Arheološki lokalitet Mrta – Dubravine, Duće
Na terasiranoj padini između Duća i Dugog Rata nalazi se središnji kameni nasip duljine oko 170 metara koji se spušta niz padinu. S obje njegove strane zabilježeno je petnaestak gomila raznih oblika.
Osobito se ističe niz od osam gomila istočno od središnjeg nasipa. Takva konfiguracija upućuje na moguće složene arheološke strukture koje tek treba preciznije istražiti.
EB 4 – Etnološka građevina Gripice, Duće
Južno od puta nalazi se devastirani objekt gospodarske namjene s jednom prostorijom. U neposrednoj blizini zabilježene su i dvije kamene gomile, dok ih se na padini iznad puta nalazi još desetak.
To pokazuje da se gospodarska građevina nalazi unutar šireg kulturnog krajolika obilježenog suhozidnim i kamenim strukturama.
EB 5 – Etnološka građevina Kalašca, Duće
Na predjelu Kalašca nalazi se ruševan objekt gospodarske namjene dimenzija osam sa pet metara. Oko njega su uočene brojne gomile i kameni nasipi različitih oblika.
Najveća koncentracija tih suhozidnih struktura smještena je na padini sjeverno od građevine, što upućuje na intenzivno povijesno oblikovanje terena i moguću dodatnu arheološku osjetljivost prostora.
AL 13 – Arheološki lokalitet Gradišća, Duće
Na ovom lokalitetu, istočno od novog groblja, nalazi se više od pedeset gomila i kamenih nasipa različitih oblika. Sam toponim Gradišća sugerira da se ondje ili u blizini nekoć nalazila važna povijesna građevina.
Budući da su na uskom priobalnom pojasu od Jesenica do Duća pronađeni brojni antički nalazi, pretpostavlja se da je i ovaj lokalitet pripadao istoj značajnoj antičkoj aglomeraciji.
EB 6 – Etnološka građevina Bajna, Duće
Sjeverno od šumarka Bajna nalazi se ruševan zidani objekt s jednom prostorijom. Prema opisu, najvjerojatnije je imao gospodarsku funkciju.
Premda je riječ o skromnom objektu, on je dio šire slike tradicijskog krajolika u kojem su male gospodarske građevine bile sastavni dio svakodnevnog života i rada.
SG 9 – Crkva sv. Petra na Priku, Omiš
Ranoromanička crkva sv. Petra nalazi se podno klisure Babnjače, uz desnu obalu Cetine, i datira iz 9. ili 10. stoljeća. Spominje se već u 11. stoljeću i sačuvana je u izvornom obliku.
Predstavlja jedno od najvažnijih ostvarenja regionalne skupine spomenika južnodalmatinskog kupolnog tipa predromaničke arhitekture. Crkveni brod podijeljen je na tri traveja, a nad središnjim se uzdiže kupola na pandativima. Zaštićena je kao kulturno dobro RH.
Ako želiš, odmah ću ti u sljedećoj poruci od ovoga složiti gotov završni blok za dno članka u stilu Dalmacije Danas, bez oznaka AZ/AL/PN i bez suhoparnog administrativnog tona.
