Nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a u III. izbornoj jedinici i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pozvala u nedjelju sve političke stranke da donesu zakon koji naziva "Lex lažne diplome“, koji bi očistio sustav od "varalica i korupcije".
Divjak je u priopćenju istaknula da su sustav odgoja i obrazovanja iz Ministarstva očistili od varalica s lažnim diplomama i tako zaštitili učenike, roditelje i učitelje.
"Usprkos brojnim apelima koje sam poslala u javnost, nažalost ostali politički akteri i državna tijela nisu se odlučili snažnije uključiti u proces provjere diploma. Zato danas pozivam sve političke stranke, da se javno obvežu, da će donijeti „Lex lažne diplome“, poručila je.
Podsjetila je kako je u sustavu obrazovanja u godinu dana pronađeno čak 60 nevjerodostojnih isprava, a osobe koje su krivotvorile isprave odmah su dobile otkaze i prijavljene su policiji.
Dosta deklarativne borbe protiv korupcije
Divjak je naglasila kako joj je dosta deklarativne borbe protiv korupcije, koju ne prate snažne akcije. Istaknuvši kako se njezin tim usudio provesti sustavu provjeru diploma, pozvala je sve ostale političke opcije da pređu s riječi na djela i obvežu se donijeti zakon koji će RH "provjetriti od varalica na svim razinama".
U dokumentu "Lex lažne diplome“, odnosno prijedlogu zakona o provjeri vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja predlaže se obvezna provjera isprava u ustanovama kojima je država ili lokalna samouprava osnivač.
To uključuje i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu ili vlasništvu lokalne/regionalne samouprave, osnivanje registra provjerenih obrazovnih kvalifikacija te nenaplaćivanje provjere od strane obrazovnih ustanova.
Razlozi zbog kojih se zakon predlaže
Zapošljavanje u Republici Hrvatskoj temelji se, između ostalih kriterija, na ispravi o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji. Ispravu o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji izdaje ustanova u kojoj osoba završava obrazovni ili studijski program nakon što je ispunila sve uvjete. Ispravom se potvrđuje da je osoba stekla kompetencije, znanja i vještine definirane obrazovnim ili studijskim programom.
Slijedom provjere vjerodostojnosti isprava o stečenim kvalifikacijama državnih službenika, tijekom koje je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u proceduri novog zapošljavanja pronađena nevjerodostojna isprava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je pozivalo obrazovne ustanove iz svoga djelokrugada izvrše navedene provjere. U godinu dana u sustavu s preko 75.000 zaposlenih poslano je na provjeru 94% isprava, a za 90% je potvrđena vjerodostojnost (za 10% se još čeka odgovor). Nađeno je 60 nevjerodostojnih isprava o stečenoj kvalifikaciji i te su osobe odmah dobile otkaz te su prijavljene policiji. Krivotvorile su se i diplome i svjedodžbe, na ime hrvatskih, ali i inozemnih obrazovnih ustanova.
Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je naputak obrazovanim ustanovama da moraju uspostaviti proceduru provjere vjerodostojnosti isprava o stečenim kvalifikacijama u postupku zapošljavanja novih djelatnika kako bi se spriječio ulazak u sustav obrazovanja osobama bez potrebnih kvalifikacija.
U cijelom ovom pokrenutom procesu Ministarstvo, ali i škole susretale su se s brojnim problemima u sustavu:
- Naplaćivanje provjere isprava – iako se većina visokih učilišta i škola odazvala pozivu MZO-a da ne naplaćuje provjeru diploma, te je MZO nudio mogućnost dodatnog zapošljavanja zbog izuzetno velikog broja zahtjeva koji je stizao u kratkom vremenu, neka visoka učilišta su naplaćivala provjeru i do 250 kn. Iako je MZO tvrdio da je to upravna pristojba i ne bi se trebalo naplaćivati te reagiralo prema Ministarstvu financija, visoka učilišta su tvrdila da to ne naplaćuju kao upravnu pristojnu, nego naknadu te Ministarstvo financija nije dalje postupalo. Također, MZO je upozorilo da, ako to visoka učilišta naplaćuju kao naknadu, trebali bi iskazivati PDV i uplaćivati sredstva u državni proračun te je također upozorilo Ministarstvo financija na tu činjenicu.
- Republika Srpska (Bosna i Hercegovina) je odbila provjeravati isprave stečene na njihovim obrazovnim ustanovama jer prema njihovom tumačenju nismo dokazali opravdanu sumnju u vjerodostojnost isprava.
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je pri priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija izdala potvrdu o priznavanju, međutim, pokazalo se da je sama diploma lažna, a AZVO nema u svojoj proceduri provjeru same vjerodostojnosti jer navedenog nema u propisima. Stoga AZVO nije provjeravao vjerodostojnost inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
- Za kazneno djelo pribavljanja krivotvorenih diploma zakonski nakon 5 godina nastupa zastara pa su osobe koje su 20 godina radile na temelju lažnih diploma nisu optužene, dok su one koje su se zaposlile unutar 5 godina proglašene krivima zbog počinjanja kaznenog djela.
Pitanja koja se zakonom rješavaju
Kako ne postoji zakonska obveza provjere vjerodostojnosti isprava o stečenim obrazovnim kvalifikacijama, svaka provjera ovisi samo o dobroj volji čelnika institucije, a sama provjera je često i otežana zbog gore navedenih administrativnih prepreka.
Stoga se ovakva sustavna provjera može urediti jedino kao zakonska obveza s jasnim nadležnostima ustanova u sustavu.
Pitanja koja bi se trebala urediti ovim prijedlogom Zakona:
- Obveza provjere vjerodostojnosti isprava o kvalifikacijama za sve zaposlene u svim ustanovama kojima je država ili lokalna samouprava osnivač, ali i koje se većinom financiraju iz državnog proračuna (npr. Studentski centri se uglavnom financiraju iz državnog proračuna, a osnivač im je sveučilište. Važno je napomenuti da su studentski centri na poziv MZO-a proveli provjeru vjerodostojnosti, međutim, nema zakonskog uporišta za inspekciju koja bi to i provjerila.)
- Obveza provjere vjerodostojnosti isprava o kvalifikacijama za sve zaposlene u svim trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu ili vlasništvu lokalne/regionalne samouprave (npr. Hrvatske željeznice, Hrvatske autoceste, Hrvatske šume) te komunalnim poduzećima u vlasništvu lokalne samouprave
- Obveza provjere prilikom svakog novog zapošljavanja u svim gore navedenim institucijama
- Obvezna provjera za članove uprava koje imenuje država ili lokalna samouprava
- Uvođenje online registra provjerenih obrazovnih kvalifikacija
- Ubrzavanje uspostave procesa automatske provjere putem javnih online servisa
- Reguliranje provjere inozemnih obrazovnih kvalifikacija kako bi se spriječila zlouporaba povjerenja u inozemne sustave
- Zabrana naplaćivanja provjere kvalifikacija od strane obrazovnih ustanova
U svim sustavima u kojima je pokrenuta provjera pronađene su lažne isprave (državna i lokana uprava, sustav obrazovanja, komunalna poduzeća…) što ukazuje na činjenicu da lažne isprave postoje vjerojatno i u ostalim sustavima.
Institucije koje se financiraju novcem poreznih obveznika i koje su dužne građanima osigurati najbolju uslugu imaju odgovornost zapošljavati kompetentan i profesionalan kadar.
Stoga provjera vjerodostojnosti isprava o stečenim obrazovnim kvalifikacijama mora postati zakonska obveza.
