Najnoviji podaci Eurostata, objavljeni 9. siječnja 2026., pokazuju da su cijene nekretnina u Europskoj uniji u trećem tromjesečju 2025. bile 5,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok su najamnine porasle 3,1 posto. U odnosu na drugo tromjesečje 2025. cijene stanova u EU porasle su dodatnih 1,6 posto, a najamnine 0,9 posto, čime je nastavljen dugogodišnji trend rasta.
No pravi razmjeri problema vidljivi su tek kada se pogleda dulje razdoblje. Od 2015. do trećeg tromjesečja 2025. cijene stanova u Europskoj uniji porasle su 63,6 posto, dok su najamnine u istom razdoblju povećane svega 21,1 posto. Ta razlika pokazuje da se stanovanje u Europi sve više pretvara u investicijsku robu, a sve manje u osnovnu životnu potrebu.
Hrvatska s rastom cijena od oko 130 posto
Hrvatska se u tom europskom kontekstu nalazi u samom vrhu. Prema Eurostatovoj usporedbi promjena između 2015. i trećeg tromjesečja 2025., cijene stanova u Hrvatskoj porasle su za oko 130 posto, dok su najamnine porasle za približno 55 posto. To znači da su nekretnine u Hrvatskoj rasle više nego dvostruko brže od prosjeka Europske unije i gotovo tri puta brže nego u državama eurozone, gdje je prosječan rast cijena stanova bio oko 56 posto.
Dok je prosječna EU kuća ili stan danas oko dvije trećine skuplji nego 2015., u Hrvatskoj je cijena više nego udvostručena. Stan koji je prije deset godina vrijedio 100 tisuća eura danas na tržištu vrijedi oko 230 tisuća eura, dok je najamnina koja je tada iznosila 500 eura porasla na približno 775 eura. Plaće, međutim, nisu rasle ni približno takvim tempom.
Hrvatska u “balonskoj” skupini europskih država
Eurostatovi podaci pokazuju da se Hrvatska po rastu cijena nekretnina nalazi uz zemlje poput Portugala, Litve i Bugarske, koje također bilježe povećanja od više od 150 posto, dok apsolutni rekorder ostaje Mađarska s rastom od čak 275 posto. To su tržišta u kojima cijene više ne rastu prvenstveno zbog lokalnih potreba za stanovanjem, nego zbog snažnog investicijskog pritiska, turizma i stranog kapitala.
S druge strane, velike i bogate zemlje zapadne Europe, poput Njemačke, Francuske ili Austrije, imale su znatno blaži rast, između 30 i 60 posto, upravo zato što ondje postoji snažniji sustav javnog stanovanja i reguliranog najma koji ublažava tržišne šokove.
Turizam i investitori kao glavni pokretači
U Hrvatskoj je rast cijena posebno snažan u obalnim gradovima. Split, Dubrovnik, Zadar i šire područje Jadrana već godinama funkcioniraju kao investicijske zone u kojima se stanovi kupuju radi kratkoročnog turističkog najma ili preprodaje, a ne za trajno stanovanje. Dolazak stranih kupaca, posebno iz bogatijih članica Europske unije, dodatno gura cijene iznad onoga što domaće stanovništvo može pratiti svojim primanjima.
Za razliku od Austrije ili Nizozemske, Hrvatska nema ozbiljan fond javnih ili subvencioniranih stanova koji bi ublažio pritisak tržišta. Rezultat je to da se rast cijena izravno prelijeva na građane, osobito na mlade obitelji i one koji žive od rada, a ne od nekretnina.
Stanovanje postaje luksuz
Eurostatova statistika jasno pokazuje da Hrvatska ne dijeli sudbinu “umjerenog” europskog tržišta, nego pripada skupini država s najbržim i najrizičnijim rastom cijena stanova u Europi. Dok je u EU prosjeku nekretnina poskupjela oko 64 posto, Hrvatska je premašila 130 posto, što znači da je stanovanje u samo deset godina postalo više nego dvostruko skuplje.
Bez snažnijih javnih politika, kontrole kratkoročnog najma i poticanja gradnje pristupačnih stanova, taj će se trend nastaviti, a jaz između cijena i plaća u Hrvatskoj postajat će sve veći. U praksi to znači da će sve veći broj građana biti trajno izbačen s tržišta vlasništva i prisiljen na skupi i nesigurni najam.
