Mnogi se pitaju ima li smisla platiti veliku razliku u cijeni za premium gorivo.
Razlika u cijeni je i do 40 centi po litri, pa se mnogi pitaju ima li smisla platiti toliko više kako bi u spremnik natočili tzv. premium gorivo. U slučaju benzina razlika u cijeni je preko 20 centi za premium gorivo istog oktanskog broja, odnosno do 35 centi po litri ako se uspoređuje sa 100-oktanskim benzinom. U slučaju dizelskog goriva razlike su i veće, a kreću se i do 38 centi po litri, prenosi Index.
Do 400 eura skuplja vožnja
Prevedeno to znači kako je prosječan spremnik premium goriva skuplji i do 20 eura. Vozite li se puno, razlika u troškovima je ogromna - godišnje i do 400 eura za prosječnog vozača. Pritom valja imati na umu kako je velika razlika u cijeni između običnog i premium goriva posljedica činjenice da premium goriva nisu obuhvaćena vladinim mjerama.
Poznate činjenice kažu kako premium goriva imaju više aditiva, zbog čega su učinkovitija i produljuju radni vijek motora. Sadrže aditive koji pospješuju uklanjanje naslaga nastalih procesom izgaranja, povećavaju mazivost i zaštitu od korozije, a pojedina goriva su otpornija i na niske temperature.
Njemački ADAC pokušao je odgovoriti isplati li se doista doplatiti za premium goriva ili je to nepotreban trošak. Činjenica je da je ponuda na benzinskim pumpama sve bogatija, a osim obilja artikala, sve je šarolikija i ponuda goriva. Pritom njihovi komercijalni nazivi jasno sugeriraju značajne benefite. Je li to uistinu tako?
Što kaže ADAC
Prva bitna stvar je da su obična goriva u potpunosti ispravna i prilagođena korištenju u svim automobilima. U Europi, a time i u Hrvatskoj goriva moraju zadovoljavati norme DIN EN 228 (benzin) i DIN EN 590 (dizel) te su prikladna za korištenje na svim vozilima. Treba paziti jedino na oktanski broj kod benzina jer postoje rijetki modeli koji zahtijevaju gorivo većeg oktanskog broja od 95.
Kao primjer navode činjenicu da je većina motora projektirana za maksimalno 98-oktansko gorivo, pa potencijal 100-oktanskog goriva ne mogu ni iskoristiti. Mišljenja su kako je njihov učinak minimalan. Kod dizelskih goriva reklamiraju se ona s većim cetanskim brojem, koji bi trebao omogućiti mirniji rad motora. Samo najpažljiviji vozači mogu to osjetiti, kažu iz njemačkog autokluba.
Kad su pak aditivi u pitanju, točan kemijski sastav naftne kompanije drže u tajnosti, a njihov učinak izuzetno je teško provjeriti, smatraju u ADAC-u.
Pomalo iznenađujuće, ADAC kaže i kako nije nužno da se zimska goriva bolje ponašaju pri niskim temperaturama, prije svega jer se rezultati temelje na neprikladnoj metodi ispitivanja (CFPP mjerna metoda prema DIN EN 116).
Na koncu, ADAC zaključuje kako premium goriva nisu ni u jednom pogledu štetna za motor vozila, ali i da obična goriva u potpunosti zadovoljavaju sve aspekte korištenja. Benefite premium goriva je teško provjeriti, a na običnim automobilima u svakodnevnom korištenju su minimalni, rezimira ADAC.
Kao veći problem ADAC ističe mogućnost zbunjivanja korisnika različitim imenima goriva te poziva na oprez i provjeru što se toči u spremnik goriva.
