Da bi se ublažio poremećaj na tržištu, Vlada i Gospodarska komora traže od investitora da izvođačima revidiraju ugovore i priznaju stvarne cijene. Sve kako bi se spriječio val otkazivanja mnogih važnih infrastrukturnih projekata.
Ovakvo divljanje cijena materijala građevinari, kažu, ne pamte desetljećima. Metali, plastika, drvo vrtoglavo su poskupjeli - od 50 do čak 200 posto. Rizici su preveliki, jamstava nema pa je tvrtkama isplativije plaćati penale zbog otkazanih poslova nego gomilati gubitke, piše HRT.
- Mi smo u pokušaju raskidanja nekoliko ugovora vrijednih 20 do 40 milijuna kuna. To su ozbiljna pitanja koja prijete građevinskom sektoru i našem poslovanju jer prijete bilježenju velikih gubitaka, udar na likvidnost i sigurnost radnih mjesta, naglašava Darko Jambreković, tajnik Uprave Radnika, Križevci.
Vlada je donijela smjernice kako bi se naručitelje velikih poslova potaknulo na reviziju ugovora, posebice u slučaju javne nabave s klauzulom fiksne cijene. Gospodarska komora izradila je i indekse cijena građevnog materijala.
- Imamo podatke za oko 150 materijala odnosno 150 indeksa i vjerujemo da će ti indeksi pomoći svim izvođačima i naručiteljima da zatraže razliku u cijeni za projekte koji su prošli i za sve buduće projekte kao jednu metodologiju s kojim će oni dokazivati porast ili smanjivanje cijena, govori Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.
Pojedini građevinari trenutačno rade na tridesetak gradilišta diljem Hrvatske. Bez konkretnih mjera pomoći, izgradnja škola, bolnica, cesta, financirana europskim novcem, postaje upitna.
- Vidimo puno inicijativa bez krajnjeg rezultata. Mi smo odustali od nekih projekata s gradom Zagrebom i nismo potpisali ugovor od 126 milijuna kuna. Mi ne možemo potpisati ugovor i dovest svoju firmu u bankrot i naši podizvođači su na rubu, naglašava Vele Nižetić, direktor tvrtke STRABAG Hrvatska.
Koliko će građevinara pokleknuti pred povećanim troškovima, teško je reći, no bit će posljedica u sektoru koji u BDP-u Hrvatske sudjeluje s oko 5% i zapošljava oko 130 tisuća ljudi.
