Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo govorio je za N1 o četvrtoj godišnjici potresa koji je pogodio Zagreb.
Puno prije potresa je upozoravao na potencijalne rizike, uzevši u obzir na kakvom trusnom području je Hrvatska, a posebno Zagreb.
“Kad smo uletjeli u tu sferu procjene rizika, shvatili smo o kakvom se riziku radi i koliko smo ugroženi. Posebno Zagreb, ali i Dubrovnik, Split”, kazao je Atalić pa rekao jesmo li što naučili unazad četiri godine.
“Definitivno. Kad smo prije tog potresa pričali, ljudi su na potrese i rizike gledali kao na neko strano tijelo, nešto daleko. Sad su ljudi svjesniji i sami se žele osigurati, što je dobro za sve nas”, tvrdi.
"Potres nas je sve iznenadio"
Vladajućima se zamjerala prespora obnova, ponajprije zbog spore administracije. No, obnova se ubrzala u posljednje vrijeme.
“Potres nas je sve iznenadio, ali u dobroj volji puno je napravljeno i puno se ljudi željelo uključiti pa se nije lako organizirati. Išli smo cjelovitim “mindsetom”, što je možda i kvalitetnije. Srećom, povratne reakcije su pozitivne i vjerujem da smo dugoročnije riješili probleme na ovaj način, ne da smo ih samo pokrpali i čekali sljedeći potres”, ističe Atalić.
Najduže traje obnova kulturnog i povijesnog dobra, što objašnjava činjenicom da se radi o kompleksnim i osjetljivim građevinama, kojima treba pristupati na strpljiviji način. Ukupno, oko polovice građevina je nakon četiri godine obnovljeno.
Puno puta je spominjao uvođenje Zakona o potresima.
“Njime bi se dobila sveobuhvatnost, koja nam svima nedostaje. Trebalo bi sve obuhvatiti na jednom mjestu. Zakona imamo o svemu i svačemu, ali potres najviše može ugroziti sigurnost države pa bi njime trebalo postaviti budući strategiju”, naglasio je Atalić.
"Građani su prije potresa malo pažnje posvećivali riziku od potresa, ali otkako se on dogodio, ljudi gledaju i na taj detalj pri kupovini nekretnina ili renovaciji onih postojećih", kaže. Stoga, pozitivan zaokret se, navodi Atalić, ipak dogodio nakon tragedije. No, Zagreb i dalje ima posebno rizične dijelove.
“To su točkaste, specifične lokacije, kao katedrala. I to su stare zgrade na Gornjem i Donjem gradu, gdje treba djelovati cjelovito. Vjerujem da će se podsjećanjem i laganim djelovanjem to uspjeti promijeniti”, zaključio je Josip Atalić.
