Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Čarobni prizori svitanja na najvećem jezeru u Hrvatskoj: Vransko jezero

D.D. / Foto: Vinko Pešić30. travnja 2020. 01:36
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra ukazat će vam se prirodni fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila. S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.

Prije nego pročitate nekoliko zanimljivosti vezanih uz Vransko jezero, pogledajte prekrasne prizore jučerašnjeg svitanja koje je snimio fotograf Vinko Pešić.

vransko_jezero_svitanje(1)
GALERIJA
Kliknite za pregled

Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju.

Dominantna karakteristika Parka je Posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti još 1983. g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).

To je neobičan kompromis i izvanredan spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život. Obrastao travom, rogozom, šašem i trskom nalikuje dijelom na travnjak ispresijecan plitkim barama, prekriven trajnim cvijećem sa raskošnim bojama i mnoštvom leptira, vretenaca i ostalih raznovrsnih kukaca što pogoduje životu ptica tijekom cijele godine, koje osim u rezervatu borave na cijelom području Parka. U trsci Parka prirode ljubitelji ptica mogu doživjeti nezaboravno iskustvo promatrajući iz svog skrovišta život ptica, njihovo gniježđenje i brigu za mlade. Vransko jezero je «hot spot», tj. područje sa velikom raznolikošću ornitofaune, a do sada je zabilježeno 256 vrsta ptica od kojih 102 vrste gnijezde na području Parka. Među pticama gnjezdaricama nalaze se četiri vrste ugrožene (rizične) na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnom nivou. Za neke od tih ptica Park prirode Vransko jezero je jedino gnijezdilište u mediteranskom dijelu Hrvatske. Područje Parka je i vrlo važno odmorište i hranilište za cijeli niz europskih ugroženih vrsta. Na zimovanje redovito dolazi više od 100 000 ptica vodarica.

Zadovoljavajući 6 od ukupno 9 kriterija ovog najstarijeg međunarodnog sporazuma sklopljenog isključivo radi zaštite ekosustava, od 2. veljače 2013. godine i Park prirode “Vransko jezero” nalazi se na popisu svjetski važnih močvara, kao najveće prirodno, boćato, stalno vodeno tijelo u Hrvatskoj, od iznimne važnosti za brojne ugrožene i u Europi rijetke vrste ptica. Predstavljajući središte biološke raznolikosti šireg područja regije, ovo, uz Deltu Neretve najveće močvarno područje istočne obale Jadranskog mora, svoju međunarodnu važnost zahvaljuje specifičnom geografskom i klimatskom položaju koji podržava važna i rijetka staništa, muljevite obale, poplavne livade i nepregledne tršćake, kao i najveću površinu otvorene vode, važno stanište za zimovanje ptica.

Uz ptice vrijednost parku daju i ribe u jezeru. Zasigurno ovo područje posjeduje još mnoštvo posebnosti koje će se tijekom tekućih istraživanja razotkriti.

Klima u ovom području je tipično mediteranska. Izvori vode, borova šuma i kamp ”Crkvine” u Parku pružaju zaštitu i osvježenje u svakim prilikama. Uz promatrače ptica svoj kvalitetan odmor i opuštanje naći će i športski ribolovci, koji tijekom gotovo cijele godine mogu loviti na jezeru i njegovim obalama. Biciklisti i ljubitelji šetnji doživjet će neopisivo iskustvo na našoj 40 km dugoj biciklističkoj stazi oko jezera. Staza prolazi kroz vidikovce i prostore koji poprimaju veličanstveni splet boja sa neodoljivim aromatskim mirisima divljih biljaka i posebno zamamnim mirisom ljekovite kadulje. Dio staze vam pruža utočište u svježini borove šume tik uz jezero.
U davnim vremenima nazvano ”Vedro blato”, danas znano kao Vransko jezero, ovo područje obiluje kulturološkim i povijesnim znamenitostima koje datiraju još od dvije tisućite godine prije Krista. Park prirode Vransko jezero je područje koje u sebi krije još mnoge tajne i pravi je izvor novih znanstvenih otkrića koja Park u suradnji sa stručnjacima iz različitih područja nastoji razotkriti i pokazati svijetu. Rijetko na kojem području možete za tako kratko vrijeme konzumirati tri potpuno različita krajolika: morsku obalu i bogati arhipelag ispred nje, mediteransku močvaru s jedinstvenim krajolikom i eko-sustavom, a odmah iza brda ruralnu idilu ravnokotarskih naselja.
Dolaskom kod nas biti ćete tako daleko, a opet tako blizu civilizacije. Krenite i prihvatite svijet prirode ovog Parka sa znatiželjom i radošću te će te naći mir i zadovoljstvo u stapanju sa prirodom.

Posebnost Parka

  • najveće jezero u Hrvatskoj
  • uz donji tok rijeke Neretve, jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske
  • posebni ornitološki rezervat
  • stanište četiri vrste ptica ugroženih na Europskoj razini
  • stanište sedam vrsta ptica ugroženih na nacionalnom nivou
  • najveća gnijezdeća populacija Malog vranca (Phalacrocorax pygmeus) u Hrvatskoj
  • jedino gnijezdilište u mediteranskoj Hrvatskoj za Čaplju dangubu (Ardea purpurea), Veliku bijelu čaplju (Egretta alba), Malu bijelu čaplju (Egretta garzetta), Malog vranca (Phalacrocorax pygmeus)
  • obitavanje vrsta uključenih u konvenciju o migratornim vrstama (Bonnska konvencija)
  • “hot spot” područje – vrlo velika raznolikost ornitofaune (256 vrsta, 102 vrste gnijezdarica)
  • broj vodarica na zimovanju preko 100 000 jedinki
  • bogata povijest (prvi nalazi datiraju još 2 000 godina prije Krista).
Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Legendarni strijelac slavi 85. rođendan: Josip Skoblar i dalje drži rekord francuske lige
2
min
Legendarni strijelac slavi 85. rođendan: Josip Skoblar i dalje drži rekord francuske lige
HDZ-ovac dobio povjerenje gradonačelnika Šute. Tko sjeda na čelo Stanouprave?
32
min
HDZ-ovac dobio povjerenje gradonačelnika Šute. Tko sjeda na čelo Stanouprave?
VIDEO Otac i sin snimili hrpu poskoka u prirodi, o snimci se priča naveliko
39
min
VIDEO Otac i sin snimili hrpu poskoka u prirodi, o snimci se priča naveliko
U Jelsi u moru pronađeno streljivo i minsko-eksplozivno sredstvo, područje osigurava policija
49
min
U Jelsi u moru pronađeno streljivo i minsko-eksplozivno sredstvo, područje osigurava policija
Genetika igra veliku ulogu: Liječnica otkrila tri bolesti koje se često prenose u obitelji
1
sat
Genetika igra veliku ulogu: Liječnica otkrila tri bolesti koje se često prenose u obitelji
NAJČITANIJE VIJESTI
  • "Udala sam se sa 16 godina. Svekrva mi je bila druga majka": Ovo je priča o ljubavi Anđe (76) i Ante (89) koja traje šest desetljeća
    "Udala sam se sa 16 godina. Svekrva mi je bila druga majka": Ovo je priča o ljubavi Anđe (76) i Ante (89) koja traje šest desetljeća
    12. ožujka 2026. 01:21
  • Poznata hrvatska pjevačica u Splitu tri puta zaredom naručila taksi – svaki put su joj vozači samo prošli pokraj nje. Onda se dogodilo nešto jako lijepo
    Poznata hrvatska pjevačica u Splitu tri puta zaredom naručila taksi – svaki put su joj vozači samo prošli pokraj nje. Onda se dogodilo nešto jako lijepo
    12. ožujka 2026. 01:19
  • Lančani sudar u Splitu, na terenu sve službe
    Lančani sudar u Splitu, na terenu sve službe
    12. ožujka 2026. 18:47
  • Split se oprašta od legende malog baluna
    Split se oprašta od legende malog baluna
    12. ožujka 2026. 14:06
  • KONAČNI REZULTAT STUDIJE Novi stadion na Poljudu dugoročno jedina održiva opcija, Hajduk bi privremeno igrao na Parku mladeži
    KONAČNI REZULTAT STUDIJE Novi stadion na Poljudu dugoročno jedina održiva opcija, Hajduk bi privremeno igrao na Parku mladeži
    12. ožujka 2026. 12:32
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.