Ministar turizma Gari Cappelli u srijedu je lanjski rast prihoda od stranih turista, za 11 posto u odnosu na 2018., komentirao očekivanim, jer je to bila dobra godina za turizam, no očekivanim je ocijenio i pad prihoda u ugostiteljstvu vidljiv u sustavu fiskalizacije zadnjih mjesec dana, zbog pandemije Covid-19 i zatvorenih objekata.
"Na žalost, pandemija Covid-19 svima u svijetu u ugostiteljstvu i ukupno turizmu odnosi promet i donosi pad prihoda, ili nikakve prihode. Što se događa sada nama, događa se i drugima u Europi i svijetu. Do kada će to biti također se nažalost ne može reći, jer je cijela situacija oko te pandemije neizvjesna i nezahvalna za bilo kakva predviđanja, što potvrđuju i epidemiolozi", ističe u telefonskom razgovoru za Hinu ministar Cappelli.
Komentirajući nove podatke Porezne uprave iz sustava fiskalizacije, koji pokazuju veliki pad broja računa i iznosa u djelatnosti smještaja, usluživanja i pripreme hrane u zadnjih mjesec dana (24. veljače do 29. ožujka) od 37 i 41 posto u odnosu na isto vrijeme 2019., ministar kaže da je to, na žalost, očekivano, kao i pad izdanih računa u zadnjih tjedan dana (od 23. do 29. ožujka) od 96 posto i iznosa računa od 93 posto u odnosu na iste dane 2019. godine.
Najvažnije zaštititi radnu snagu i očuvati radna mjesta
"Tako će biti sve dok se objekti ne otvore odnosno dok su zatvoreni zbog mjera protiv širenja koronavirusa. Znamo da neki hoteli pomalo rade, znamo i da neki ugostitelji pokušavaju dostavom održati promet, čak i oni koji to nikada nisu radili, i znamo da nikome nije lako. Ono što svi zajedno možemo je pokušati zaštititi radnu snagu i očuvati radna mjesta, za čim su išle i mjere iz prvog seta, a za čim idu i mjere iz drugog seta koje će na Vladi biti sutra", rekao je Cappelli.
Ponovio je i da smještaj može raditi tj. primati goste i služiti im hranu, ali u propisanim uvjetima zaštite i distanciranja zbog virusa, ali i da je sada praktički nemoguće očekivati goste.
Osim domaće situacije sa hrvatskim turizmom, Cappelli iznosi i nove podatke negativnog utjecaja koronavirusa na turizam u Europi, što je slično i u Hrvatskoj.
Pritom se padovi, kako kaže, mogu svrstati u tri razine.
Prvi je veliki pad poslovnih događanja, skupova, kongresa i sličnog, a takvih velikih skupova svjetske razine u prva tri mjeseca u Europi je otkazano od 45 do 100. Drugi je veliki pad, i do 60-postotni, noćenja i dolazaka turista u velike europske gradove (Pariz, Berlin, Barcelona, Rim, Beč, Milano i druge), a treći je veliki pad prometa za predstojeće uskrsne blagdane na cijelom Mediteranu i šire, uz veliki val otkazivanja rezervacija.
"I u Hrvatskoj u ovom predsezonskom razdoblju možda najviše trpe destinacije-gradovi, poput Zagreba, Dubrovnika, Splita, pa i Opatije, gdje se inače u ovo vrijeme održava i najviše poslovnih skupova, ali i dolaze brojne grupe turista iz svijeta. U nedostatku toga i naši će gradovi imati slične minuse kao i oni u Europi", iznosi Cappelli.
Analize i scenariji: Najbliže smo 'scenariju' od 75 posto manje noćenja
Naglašavajući kako je sve što sada bilo tko planira, predviđa ili smisli neizvjesno za realizaciju, jer je i pandemija Covid-19 neizvjesna, Cappelli ističe da su ipak radili razne analize, temeljem kojih su došli do tri moguća 'scenarija' za turizam u Hrvatskoj ove godine.
Prvi 'scenarij' ili razina s padom noćenja od 60 posto godišnje se već na žalost ostvaruje, i za to je bio 'plan' da bi se zaustavilo u svibnju, ako se i mi i svijet izborimo sa epidemijom.
No, kako su sada zdravstvena predviđanja i stožera po svijetu drugačija i spominju se lipanj ili srpanj kao neki datumi mogućeg olakšanja, tada bi došli do druge 'razine' i pada noćenja od 75 posto.
"Za sada smo najbliže tom 'scenariju' 75-postotnog pada noćenja, i to pod pretpostavkom da 'ulovimo' nešto prometa u turizmu u kolovozu, rujnu, listopadu i do kraja godine. No, ako to ne bude moguće zbog nastavka pandemije idemo na treću 'razinu', koja je sada još daleko i nadam se da neće doći, a to bi bio pad noćenja od 90 posto", iznio je u razgovoru za Hinu ministar Cappelli.
