U novom nacrtu prijedloga Prostornog plana Splitsko – dalmatinske županije nalazi se potpuno novi članak – “77 a” koji određuje istražne prostore ugljikovodika sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu u Republici Hrvatskoj, upozorio je gradonačelnik Vrgorca, saborski zastupnik Nezavisne liste mladih i vijećnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ante Pranić.
– Konkretno, definirano je devet istražnih prostora ili dijelova istražnih prostora koja se mogu odrediti kao eksploatacijska polja ukoliko istražni prostor ispunjava odgovarajuće propisane zahtjeve. To u konačnici može znači mogućnost stvaranja eksploatacijskih platformi na području oko Visa, Palagruže i pučinskih otoka. Je li to održiva politika kojom težimo? – pita se Ante Pranić.
Prijedlog odluke koja bi, ukoliko se donese, bila van svake zdrave pameti, direktno bi ugrozio nekoliko s razlogom zaštićenih područja, čijim bi se ugrožavanjem mogli lako pozdraviti s ribolovom, a vrlo moguće i turizmom u ovom dijelu Jadrana. Pranić upozorava na lobiranje i pritisak koji navodno stiže iz Zagreba.
– Na županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije dobio sam odgovor da je sporni članak u prostornom planu naše županije nametnut s državnog nivoa, pravdajući se činjenicom da se neće dobiti sve potrebne suglasnosti ako zahtjevi ne budu uvaženi. Takav odgovor mi je dao ravnatelj županijske Javne ustanove za prostorno uređenje Niko Mrčić jer župan nije odgovorio. Isto ovo pitanje sam postavio jučer u Saboru i nisam dobio odgovor. Ovo je definitivno nešto o čemu će sve više javnost biti upoznata kod donošenja prostornog plana – upozorava Pranić, o čemu piše i Morski.hr.
Jednim potezom pera direktno ugroženo niz strogo zaštićenih područja
Podsjetimo, ovim planom zahvaćena je Jabučka kotlina gdje se nalazi mrijestilište i rastilište većeg broja gospodarski najvažnijih pridnenih vrsta riba.
Važnost Jabučke kotline ogleda se i u činjenici da se u njoj nalazi oko 23% ukupne biomase gospodarski važnih vrsta nastanjenih u sjevernom i središnjem dijelu Jadrana.
U prostor gdje bi „stručnjaci“ koji potpisuju ovakav prijedlog Prostornog plana bušili Jadran nalazi se Geopark Viški arhipelag, kojeg je 2019. godine zaštitio UNESCO, a obuhvaća otoke Vis, njemu pripadajuće okolne otočiće, Biševo, Svetog Andriju, Brusnik, Jabuku i Palagružu.
Na Biševu se nalazi nadaleko poznati prirodni fenomen Modra špilja, koja je kao geomorfološki spomenik prirode zaštićena je od 1951. godine
Otok Brusnik je zaštićen kao geološki spomenik prirode. Na njemu živi endemska odlika krške gušterice, brusnička gušterica (Podarcis melisellensis melisellensis).
Palagruža je od 1995. godine zaštićena kao kulturni krajolik, a u travnju 1995. je rješenjem Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine u Splitu cijeli arhipelag proglašen zaštićenim spomenikom. Znanstvenici dulje vremena inzistiraju i na zaštiti kao morski park, kao što su to susjedni talijanski otoci Tremiti ili naše Lastovo. Palagruža je najbogatija rijetkim biljnim endemima: palagruška kupusina (Brassica botteri), palagruška zečina (Centaurea friderici), palagruška preslica (Muscari speciosum), pučinski vranjemil (Limonium diomedeum), Ornithogalum visianicum, itd.
To je, naime, područje koje u novom nacrtu prijedlogu Prostornog plana Splitsko – dalmatinske županije predlagači žele progurati u istražne prostore ugljikovodika na Jadranu.
https://www.facebook.com/984228071666006/videos/315172422752415/
Pranić stoga upozorava na niz divljih radnji čitavih skupina pojedinaca koji u Jadranu vide resurs.
– Danas samo svjedoci nelegalne betonizacije obalnog pojasa, nelegalne gradnje uz obalu, kriminalnog odvoza viška građevinskog materijala duž obale, nestanku zadnjih zelenih površina u urbanim područjima uz obalu, a ako ovakav prijedlog prostornog plana bude usvojen omogućit će realizaciju energetskih projekata koji mogu ugroziti sigurnost Jadrana. Svi smo svjedoci da su naši otoci i obalni pojas dragulji Hrvatske. Hrvatska veliki dio državnog proračuna puni prihodima iz turizma. Dalmacija prednjači po broju sunčanih sati u Hrvatskoj. Okrenimo se energetskoj tranziciji i obnovljivim solarnim izvorima energije, a priče o eksploataciji ugljikovodika na Jadranu mogu samo ugroziti razvoj održivog turizma – zaključuje Pranić u razgovoru za Morski HR.
