Tihomil Matković iz Hrvatske komore arhitekata istaknuo je kako je važno da u požaru nije bilo stradalih.
- Svaki put kada je riječ o neboderu kojem se nešto događa, to je obično svjetska vijest. Prvo se pitaš ima li stradalih, a sreća u nesreći je da u ovom požaru toga nije bilo. Svi ovih dana imamo neke stavove i zaključke, a u konačnici - moje mišljenje je da trebamo gledati u budućnost, rekao je, piše HRT.
Kako je naglasio, pitanje je može li se zgrada očuvati u postojećem obliku.
- Svakako treba vidjeti kakvo je stanje konstrukcije. Ova zgrada je starija od 50 godina i svakako je došlo do potrošnje određenih segmenata. U ovom trenutku, kada se dogodilo dodatno opterećenje požarom, zgrada je na rubu nosivosti i pitanje je može li biti zadržana, kazao je.
Ipak, upozorio je kako je važno zadržati identitet Vjesnika, neovisno o tome hoće li se graditi nova zgrada ili obnavljati postojeća.
- U bilo kojoj budućnosti tog prostora, element Vjesnika mora biti zadržan. Moguće je napraviti repliku ako zgrada ne bude mogla stajati. U slučaju da se ide na zamjenski prostor, trebalo bi ga praviti na najbolji mogući način. Najbolji mogući put za to je provedba javnih arhitektonskih natječaja. Potencijal postoji i svaka nesreća donosi prilike, dodao je.
Prilika za novu vizuru Zagreba
Prof. dr. sc. Mladen Vukomanović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako se požar Vjesnika loše odrazio na promet u glavnom gradu.
- Ovo je krizni događaj koji je ugroza za okolinu. Prvo što je meni palo na pamet je prometni kolaps. U prvoj fazi rješavanja problema - tome se treba pristupiti, rekao je.
- Naš fokus bi trebao biti na onome što slijedi i prilikama koje slijede nakon ovakvog događaja, nastavio je.
Govoreći o budućnosti Vjesnika, istaknuo je kako bi Vlada mogla premjestiti dio administracije upravo u taj prostor.
- Takva zgrada može Zagrebu dati novu vizuru i namjenu. Nakon faze procjene očuvanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, trebalo bi prijeći na drugu fazu. Tu pitanje više nije građevinarstva ili arhitekture. To je pitanje ekonomsko-financijske i strateške prirode za grad Zagreb. Imamo značajne prometne kolapse u Zagrebu, čitavu administraciju Vlade koja se sastaje na Gornjem gradu, a dosta administracije je i na Prisavlju, kazao je.
- Vidim ovu zgradu kao veliku priliku da u nju država premjesti dio administracije, dodao je.
"Provedba javnih natječaja jedan od bitnijih alata"
Upitan uzimaju li se dovoljno u obzir input struke kada se radi o ovakvim projektima Vukomanović je odgovorio kako pojedina ministarstva pokazuju napredak.
- Ne bih rekao da se stručnjaci ništa ne pitaju. Ministarstvo graditeljstva i pravosuđa su pokazali dobru praksu kada su kompetentnim voditeljima projekata povjerili ovakve zadatke. Nije to samo stvar administracije nego i društvene paradigme razmišljanja koja još uvijek zaostaje. Ovakav pothvat trebamo gledati projekt koji ima svoj cilj i faze, rekao je.
- Zgrada je u vrhunskoj poziciji da se uklopi u prometno čvorište i postane landmark grada Zagreba kojem će se lako moći pristupiti. Osobno bih htio vidjeti novu zgradu, kazao je.
Matković je ponovio važnost provedbe javnih natječaja kako bi se osigurao najbolji mogući ishod.
- Kada prepustite struci da radi na projektima, onda će to biti dobro. Javne investicije moraju svaki put iznjedriti ono najkvalitetnije što je moguće. Jedan od bitnijih alata je provedba javnih natječaja. Dodao bih i da moramo izvući pouke iz ovog slučaja. Kada se dogodio potres u Zagrebu, osvijestili smo što znači konstrukcija na starom objektu i koliko je ona bitna da životi ne budu ugroženi, zaključio je.
