Unatoč dugoročnim demografskim izazovima, najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tijekom 2023.–2024. većina hrvatskih gradova zabilježila rast broja stanovnika. Među njima se prema pojedinim pokazateljima posebno ističu Velika Gorica po nominalnom, Novalja po postotnom porastu, u srednjoročnom razdoblju od 2021.-2024. Zadar ima najveći apsolutni rast broja stanovnika, a Nin je vodeći gleda li se relativni rast.
Nakon godina u kojima su demografski pokazatelji redovito donosili loše vijesti, najnovije procjene upućuju na to da se slika u pojedinim hrvatskim gradovima počinje mijenjati nabolje. Međutim, dok dio gradova ostvaruje porast broja stanovnika, drugi i dalje nižu gubitke, što upućuje na sve izraženije razlike u demografskim kretanjima na lokalnoj razini. Prema službenoj statističkoj procjeni, sredinom 2024. godine u zemlji je živjelo 3.866.233 stanovnika, što predstavlja porast od 6.547 osoba ili 0,2 posto u odnosu na godinu ranije. Takav nacionalni pomak u najvećoj je mjeri povezan s međunarodnim migracijskim kretanjima. Naime, tijekom 2024. u Hrvatsku se iz inozemstva doselila 70.391 osoba, dok se 38.997 osoba odselilo, što je rezultiralo pozitivnim saldom migracije s inozemstvom od 31.394 osobe. Među doseljenima prevladavali su strani državljani (81,1%) čije doseljavanje je u najvećoj mjeri povezano s radnim migracijama i privremenom zaštitom raseljenih osoba iz Ukrajine, dok su hrvatski činili 18,9 posto doseljenih. Istodobno, među odseljenima je bilo 51,7 posto hrvatskih državljana i 48,3 posto stranaca. Unutar zemlje u 2024. godini mjesto stanovanja promijenilo je 71.575 osoba, pri čemu je gotovo polovica preseljenih bila u dobi od 20 do 39 godina. Najviše selidbi odvijalo se između županija (40,8%), dok su se ostale migracije odnosile na preseljenja unutar iste županije, grada ili općine.
Uz migracije, dugoročnu demografsku sliku Hrvatske i dalje snažno obilježava negativno prirodno kretanje stanovništva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj umrlih u Hrvatskoj i dalje nadmašuje broj rođenih, zbog čega prirodni prirast ostaje negativan unatoč pozitivnom migracijskom saldu. Istodobno se nastavlja proces starenja stanovništva. Dostupni demografski pokazatelji upućuju na to da Hrvatska spada među demografski najstarije zemlje u Europi, s prosječnom starošću stanovništva koja se približava sredini četrdesetih godina života. Takva dobna struktura dodatno pojačava pritisak na prirodno kretanje stanovništva i dugoročno ograničava potencijal rasta bez migracijskog priljeva, javlja portal Gradonačenik.
U tom se kontekstu posebno nameće pogled na demografska kretanja po gradovima, gdje se promjene u broju stanovnika očituju najkonkretnije. U razdoblju od 2023. do 2024. porast broja stanovnika imalo je 69 od ukupno 128 hrvatskih gradova, 57 bilježi pad, a jedan stagnaciju. Najizraženiji rast, osim Grada Zagreba (koji je očekivano prvi s više od 5.200 stanovnika u odnosu na godinu ranije, ali ga zbog veličine i administrativnog statusa promatramo odvojeno i ne uvrštavamo u top 10 tablice) bilježe gradovi iz zagrebačkog prstena, zatim priobalni gradovi, osobito oni s razvijenim turizmom i uslužnim sektorom, kao i pojedina regionalna središta.
Promatra li se nominalni porast broja stanovnika između 2023. i 2024. godine, prednjače veliki gradovi, a ukupno su 32 hrvatska grada dobila više od 100 novih stanovnika. Prema procjeni stanovništva za 2024. godinu, najveći nominalni porast zabilježila je Velika Gorica (+1.207), slijedi Zadar (+1.033), dok je na trećem mjestu Poreč (+774). U vrhu ljestvice su još Kaštela (+719), Dugo Selo (+536), Pula (+490), Sveta Nedelja (+461) i Solin (+428), dok Top 10 zatvaraju Vodice (+380) i Dubrovnik (+370).
Kada se promatra postotni rast, slika se djelomično mijenja. Rast od preko jedan posto ostvarilo je 30 gradova, a najveći relativni porast broja stanovnika u razdoblju 2023.–2024. zabilježila je Novalja (+5,78%), ispred Nina (+4,51%) i Poreča (+4,43%). Slijede Vodice (+4,14%), Supetar (+3,97%), Pag (+3,52%), Dugo Selo (+2,88%), Biograd na Moru (+2,56%), Sveta Nedelja (+2,39%) i Krk (+2,39%).
Promatrajući srednjoročni trend od 2021. do 2024., više od 100 stanovnika dobilo je 45 gradova, s više od 300 može se pohvaliti njih 27, najveći nominalni rast broja stanovnika ostvario je Zadar (+2.970), ispred Velike Gorice (+2.766) i Kaštela (+1.824). U vrhu su još Poreč (+1.655), Sveta Nedelja (+1.558), Dugo Selo (+1.487), Solin (+1.156), Pula (+1.137), Samobor (+1.101) i Rovinj (+946).
Prema postotnom pokazatelju za razdoblje 2021.–2024., preko jedan posto rasta broja stanovnika može se pohvaliti 48 gradova, a uvjerljivo prednjači Nin (+17,38%), a slijede Novalja (+16,44%) i Vodice (+10,52%). U prvih deset po relativnom rastu nalaze se još Poreč (+9,97%), Sveta Nedelja (+8,55%), Dugo Selo (+8,41%), Vis (+8,19%), Biograd na Moru (+8,05%), Supetar (+7,86%) i Rovinj (+7,34%).
