Brigadir Stjepan Gašljević je gostovao u N1 studiju gdje je istaknuo da je za vrijeme Oluje bio na potezu Ogulin - Plaški- Plitvička jezera - Slunj na spoju s 5. korpusom Armije BiH.
"Pravac je zapravo bio Ogulin - Bihać i ja mislim a smo puno pomogli BiH jer Bihać bi vjerojatno postala druga Srebrenica. I možda je to bio razlog zašto je Oluja krenula tada jer je Bihać bio pred padom. Pritisak Hrvatske vojske je rasteretio branioce Bihaća i samim time pomogao im u obranu", rekao je.
"Ja sam bio upoznat s cijelim planom operacije s obzirom da sam bio u Glavnom stožeru načelnik Odsjeka topništva. Obim operacije je za jednu vojsku, kao što je hrvatska, je bilo najveće iznenađenje jer smo napali s 30 pravaca. Protivnici su znali da će operacija krenuti, nisu znali kad ali s kojim snagama, ali nisu znali da će ići s 30 pravaca", dodao je.
"Knin je bio stožerna točka koji je trebalo osvojiti i ući u Knin značilo je olakšanje na drugim frontima. Padom Knina počeli su padati i ostali gradovi. Kin je bio pojam za njih, ali i za nas, Kad je taj pojam nestao nestala je kod njih vjera da se nešto može napraviti, a kod nas je podigla moral", objasnio je Gašljević.
"Bili smo spremni na veće gubitke"
Napominje da svaki život nema cijenu, ali da je po svim teorijama ratovanja, u operaciji gdje je 200 tisuća ljudi ratovalo, a poginulo 200, to nezabilježeno jer su u napadima uvijek najveći gubici.
"To je bilo iznenađujuće i za sve nas jer smo i mi bili spremni na veće gubitke. Na tako velikoj fronti da pogine samo 200 ljudi, to je razlog zašto se izučava ta operacija, ali to je rezultat kvalitetne pripreme. Velik boj ljudi je išao prema svojoj kući i poznavali su teren i rezultat su minimalne žrtve", rekao je.
Kaže da su nakon Oluje zatekli pustoš. "To su jeza, ponos, suze. Sve kuće Hrvata prema Plaškom su bile uništene do neprepoznatljivosti", dodao je.
Navodi da je druga strana sebi zabila autogol radeći "od nas čudovišta i kod svojih ljudi stvarali strah od nas". "Od nas su stvarali zvjeri, ali mi smo bili vojnici koji su po vojničkim pravilima vodili rat i dobili rat", istaknuo je.
"Mi smo na početku rata imali zarobljenike iz JNA i kada sam došao kod njih oni su drhtali i mi smo ih ponudili cigaretama, pićem i jelom i rekao sam im - ja sam vam taj prvi ustaša u Ogulinu s kojim su vas plašili. I tek tada su se opustili i mi smo im organizirali transport i izvlačenje", naveo je.
Što se tiče Grubora i ostalih zločina, Gašljević kaže, da oni koji su bili u prvom ešalonu nisu imali vremena za to. "To su obično radili oni koji su kasnije došli i nisu ni sudjelovali u razbijanju neprijatelju nego su hodali po selu i kokošarili. To treba procesuirati, ali na način da se osude oni koji su to radili. Mi smo sve činili da do toga ne dođe", rekao je.
