U 11 sati počela je presica Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Među ostalim, bit će riječi o novim mjerama. To je jučer najavio Andrej Plenković na sjednici vlade. Posebno je naglasio da će biti riječi o održavanju nastave.
U posljednja 24 sata zabilježena su 1802 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 9052.
Među njima je 1107 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 115 pacijenata. Preminulo je 16 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 264.111 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 5854 preminule, ukupno se oporavilo 249.205 osoba, od toga 1141 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 27.892 osobe. Do danas je ukupno testirano 1.511.440 osoba, od toga 8003 u posljednja 24 sata.
"Postotak pozitivnih u zadnja 24 sata je 22.5 posto", rečeno je na početku.
Cijepljeno je 335.916 osoba. Od toga, dvije je doze dobilo 80.829 osoba.
Capak o smrti 12-godišnje djevojčice
Riječ je uzeo Capak.
"Kao što ste čuli, imamo 1802 novooboljele od 8003 testiranja. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 6472 nova. 4574 je bilo prošli tjedan. Ovaj tjedan je brojka za 41 posto veća. U 14 dana incidencija 353,5. Najvišu ima Primorsko-goranska, 987.5, najnižu Virovitičko-podravska", rekao je. Kaže da smo u EU na 9. mjestu.
"Trenutna kumulativna stopa smrtnosti na milijun ljudi je 1438.6, to nas stavlja na 18. mjesto u EU", dodaje.
Udio pozitvnih je 22.5 posto u 24 sata. U zadnjih sedam dana taj broj je 17 posto. A u dva tjedna je prosjek 15 posto.
Capak je onda govorio o smrti djevojčice od 12 godina. Za nju je Stožer kazao da je umrla od korone, no pojavile su se informacije iz obitelji da to nije točno. Capak je pojasnio slučaj.
"Na presici 17.3. je rečeno da je umrla osoba od 12 godina. Oko toga se nepotrebno diže medijska prašina. Činjenica je da mi taj izvještaj primamo direktno od bolnica, mi ne stignemo prije presice točno provjeriti. Ja sam to tada jasno i rekao, rekao sam da nemamo detalje. Ako mi dobijemo od bolnice da je osoba umrla od Covida, mi to kažemo na presici. Onda moženo provjeriti je li informacija točna. Činjenica je da se radi o djettetu i da je među dijagnozama koje je napisala bolnica u Splitu i respiratorna bolest koju je uzrokovao Covid. Dakle, to je činjenica o tom slučaju", rekao je Capak, piše Index.
Beroš o cijepljenju
Beroš je uzeo riječ.
"Danas imamo 149 više hospitaliziranih nego jučer, na respiratoru je 15 više nego jučer. To dovoljno ukazuje na ozbiljnost situacije. O nama samima ovisi hoćemo li prolongirati tu negativnu situaciju ili ćemo se trgnuti", kazao je i pozvao na pridržavanje mjera.
"Nepridržavanje mjera doprinosi porastu zaraženih. Virus se neće širiti ako mu ne dozvolimo. Nismo dovoljno oprezni, dozvoljavamo širenje nepotrebnim druženjem, grupiranjem, nenošenjem maske...", nabrajao je.
"Zdravstveni sustav nije znatno opterećen, ali budimo mudri da ga ne testiramo kao u prosincu", dodao je.
"Put do stabilne situacije je jasan: osobna odgovornost, držanje mjera i cijepljenje", dodao je.
Onda je kazao nešto više o cijepljenju.
"Cijepi se putem masovnih punkteva i ordinacija obiteljske medicine", kaže Beroš i dodaje da svaka županija određuje svoj način.
"U Zagrebu se još traži optimalan način, to je razumljivo. Planiramo dodatne punktove, u Zagrebu će to biti na velesajmu, dnevno će se tamo cijepiti do 6000 ljudi. Na Svjetski dan zdravlja, kako smo planirali, mogao bi biti datum početka rada tog punkta", rekao je.
Prvo pitanje je bilo o cijepljenju na Velesajmu. Je li realno očekivati dnevno cijepljenje 6000 ljudi?
Capak je odgovorio.
"Mi smo jučer imali sastanak o cijepljenju u Zagrebu, govorili smo o problemima. Zaključili smo da bi dobar tjedan početka masovnog cijepljenja bio iza Uskrsa. Tjedan prije, na veliki petak, trebalo bi doći 90.000 AstraZenece. Očekujemo i 34.000 Pfizera. Moderna dolazi svaka dva tjedna, došla je jučer poslijepodne. AstraZeneca je došla danas, došlo je nešto više, 12.000 umjesto 9800", rekao je Capak, piše Index.
Božinović o mjerama
Božinović je upitan o strožim mjerama na razini županija.
"Očekujem strože mjere", kazao je.
"S jedne strane mi potičemo županijske razine. Jutros sam već potpisao za Zadarsku županiju. Za Dubrovačko-neretvansku je ranija odluka proširena i na Pelješki poluotok. Mislim da ćemo tijekom dana dobiti zahtjev pooštravanja mjera u Primorsko goranskoj županiji. Pojačan je angažman lokalnih stožera", kazao je.
"Ako se ne smanje okupljanja, pred nama bi mogao biti jedan težak period. Svi moramo dati doprinos za što bolju turističku sezonu. To ne smije pasti na leđa samo turističkih djelatnika", kazao je.
"Ne smijemo podcijeniti ovaj rast, po svemu sudeći novim sojem koji je zarazniji. Mi već imamo županije gdje se primjenjuju stroge mjere. Kao što vidimo školski sustav sve više prelazi na nastavu online, sve više lokalnih stožera traži strože mjere. Nacionalne mjere ističu iduću srijedu, vidjet ćemo hoće li postojati potreba za dodatnim mjerama na nacionalnoj razini. Ovo što vidimo na lokalnoj razini, to je razumijevanje problema lokalnih stožera", kazao je.
"Ovaj recept mora uspjeti. Ovo su dani kad svjedočimo naglim skokovima. Svima nam je cilj zdravlje, održati dostupnim zdravstveni sustav. I naravno, učiniti maksimum da se održi gospodarstvo i turistička sezona ove godine, uz sve izazove koji su pred nama", rekao je.
Capak je kazao da se ljudi testirani na antigenskom testu još ne upisuju u registar kao pozitivni.
"To sam više puta objasnio, na asimptomatskim slučajevima je njihova osjetljivost niska, ne možemo na to računati", kazao je Capak.
Beroš o kritikama Ban Toskić iz KoHOMA-a
Beroš je upitan o kritikama predsjednice KoHOMA-a koja se žalila na brojne komplikacije koje imaju obiteljski liječnici.
"Predsjednica KoHOMA je jako senzibilizirana, to mi je drago, moramo razgovarati o problemima. Razgovara se na jedan definiran način, mi smo i jučer imali sastanak na tu temu. Treba razgovarati. Međutim, uvažavajući njeno znanje, informirao sam se kod ravnatelja Domova zdravlja. Njihovi iskazi su nešto drugačiji od onoga što govori Ban Toskić. To zbunjuje i mene i građane, to je nepotrebno u ovom trenutku", kaže Beroš.
Dodaje da je ovo najveća kriza nakon rata i da bi svi zdravstveni djelatnici trebali dati veći napor za rješavanje problema.
"U ovom specifičnom trenutku, a ne dolaze nam veće doze cjepiva, u dom zdravlja gdje radi dotična liječnica tjedno dolazi u prosjeku 30 doza cjepiva za tjedan dana. Riječ je o cijepljenju pet ili šest ljudi dnevno. Je li to toliki posao, pitanje je. Hvala ravnateljima domova zdravlja i pročelniku za zdravstvo jer je Zagreb dodao 18 novih punktova plus u Zavodu Andrija Štampar. To je 19 punktova gdje se građani mimo ordinacija mogu cijepiti. To je sve organizirano od domova zdravlja, sve je organizirano. Hvala ban Toskić što je bila 12 sati, tri puta po četiri sata, na takvim punktovima. To je posebno plaćeno", kazao je Beroš.
"Priča nikad nije jednostavna. Pozivam sve da komuniciramo konstruktivno, da se nude rješenja, a ne da se kritizira javnim putem", kazao je,
Markotić je upitana može li korona aktivirati dijabetes.
"Pojava dijabetesa se može javiti kod raznih infektivnih bolesti, nije specifično vezano za Covid. Zasad se zna da nešto više od 14 posto osba koje su imale teški Covid imaju povišenu glukozu i doima se da se razvija dijabetes. U jednom postotku njih razina se pred otpust iz bolnice normalizirala. To je opet slično drugim infektivnim bolestima. U jednom postotku je zadržana veća količina glukoze, treba pratiti hoće li se razviti dijabetes. Moguće je da će jedan postotak ostati s tom posljedicom. To je još jedan od razloga zašto se svi moraju paziti", kazala je.
"Ne samo da je akutna bolest opasna, nego su moguće kronične posljedice", kazala je, piše Index.
Opet o mjerama
Stožer je upitan jesu li ove mjere dovoljne. Odnosno, hoće li se ponoviti drastičan rast kao u prosincu.
"Što se tiče povećanja, mi u ovom trenutku bilježimo jedan veliki porast. Ali on je puno manji nego porast krajem listopada i u studenom. Usporeniji je. Možemo reći da je onaj val u studenom imao puno oštriji i brži rast nego što je to sada", rekao je Capak.
Božinović je rekao da je, što se mjera tiče, važno aktivirati lokalne stožere odnosno stožere na svim razinama.
"Ne samo da se donose mjere nego da se vrši nadzor kako se te mjere provode", kazao je Božinović.
"Vidimo da se u DNŽ situacija tjednima pogoršava. Oni su uputili prvo mjere za pet jedinica lokalne samouprave na čelu s gradom Dubrovnikom. Kasnije se taj broj gradova i općina pod mjerama se proširio na cijelu županiju osim Mljeta, Korčule i Lastova. Tamo se ova odluka ne donosi", kazao je.
"Te mjere su imale učinak, mislim da se bilježi pad od 27 posto u 14 dana. I dalje su to visoke brojke, provode se mjere, ali se vidi da one daju rezultat", kazao je.
"Tada nije bilo smisla iste mjere provoditi u Istarskoj ili Virovitičko-podravskoj. Sigurno da kolegama u županiji nije bilo lako unositi restrikcije, nije ni nama, ali one su nužne. Pogotovo jer su oni turistička regija, avio destinacija. Mislim da oni ako ne spuste brojke, države će demotivirati ljude od dolaska u Dubrovnik. Ovo je put", kazao je Božinović dodavši da se posebno turističke županije moraju angažirati.
"S jedne strane, ono što poručujemo ima doseg. Ali kad se ta poruka multiplicira na svim razinama, ako je to tema za sve, onda to jamči da te poruke koje su jako jednostavne dođu. Idu upute cijelo vrijeme koje se šalju stožerima, danas je išla da se vrše pojačani nadzori nad svim mjestima gdje je više ljudi uključujući vjerske objekte, ugostiteljske objekte, treba nadzirati trgovine i trgovačke centre. Također, i javni prijevoz. Kad vi to stalno ponavljate i kontrolirate, onda će svi, odnosno većina, prihvatiti ono što poručujemo. Nama je potpuno jasno da bi svi htjeli da znamo i da imamo predvidljivost. Ali to nije jednostavno, puno nas je puta virus iznenadio. I oni koji su preventivno donosili najstrože mjere, i njih je iznenadio", kaže Božinović, navodi Index.