Bojkot trgovačkih lanaca u Hrvatskoj postao je tema koja ne jenjava. Inicijativa koju je pokrenula platforma "Halo, inspektore" okupila je tisuće građana nezadovoljnih rastom cijena i poslovnim praksama trgovaca. Nakon nekoliko tjedana bojkota, organizatori su objavili rezultate i istaknuli da su potrošači svojim kolektivnim djelovanjem već postigli značajne promjene – ali i da borba još nije gotova.
U svojoj najnovijoj objavi na Facebooku, platforma "Halo, inspektore" iznijela je detaljnu analizu dosadašnjih rezultata i daljnjih planova. Objavu prenosimo u cijelosti:
*"Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli.
Bojkot je uspješno poslužio kao megafon - svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu.
Bojkot, naravno, ima i svoju slabost - on je alat trenutnog, privremenog pritiska. Treći petak općeg bojkota nije mogao postići masovnost prvog, ali je svejedno dao dobre rezultate. Učinak prvog i drugog petka u bojkotu prelio se i na smanjenu potrošnju sljedećih dana. Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo.
Najveći apsolutni pad (vrijednost računa) je zabilježen u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Čakovcu. Pozdravljamo i Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje.
Moramo promijeniti svoje ponašanje, smanjiti potrošnju. Dok god kupujemo više od potrebnog, dok god kupujemo samo zato što imamo priliku, cijene neće pasti pa si mnogi uskoro neće moći priuštiti niti ono što im je neophodno.
Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota - zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja - samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razinama zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom.
Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?!
Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje.
Podsjetimo, potrošači još čekaju odgovor trgovaca (a čeka ga i ministar financija - op.a.) zašto su zapravo cijene proizvoda kojima je PDV skinut na 5 % od tog trenutka do danas rasle, za neke proizvode i više od 40 %. U tom odgovoru krije se i odgovor na pitanje zašto su uopće cijene svega u Hrvatskoj toliko rasle. Odgovor je grabež (gramzivost, jagma, pohlepa, oportunizam), samo ga još nitko nije glasno rekao ministru.
Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža.
Zato platforma "Halo, Inspektore" nastavlja svoju misiju za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.", poručuju iz platforme.
